paprike (foto:cure.ba)
Šetnja gradom u jesen nezamisliva je bez mirisa pečenih paprika koje se šire iz stanova i sa terasa. Južna Amerika joj je domovina, a Španci su je donijeli u Europu u 15. stoljeću i to kao ukrasnu biljku. Na trpezi je ima skoro preko cijele godine, bilo da je svježa, kisela, slatka ili ljuta, žuta, crvena ili zelena.
U 100 g ima oko 90 kalorija, a plod sadrži oko 89 odsto vode. Sastojci iz parike djeluju na organizam kao antidepresiv, antireumatik, antiseptik, diuretik i afrodizijak. Sadrži 5 puta više vitamina C od limuna i pomorandže. Zbog toga je treba jesti svježu, jer podiže imunitet i smanjuje rizik od pojave raka. Američki istraživači otkrili su da snižava nivo šećera u krvi, jer su dijabetičari poslije obroka koje sadrži paprika imali manju potrebu za inzulinom. Indijanci je koriste za liječenje arterioskleroze mozga i senilnosti, njihova južnoamerička sabraća njome liječe crvene parazite, Indonežanima služi kao afrodizijak, a Japancima kao lijek protiv neplodnosti.
Zahvaljujući razini vitamina A u svom sastavu, paprika čuva vid i dobar je saveznik u borbi protiv mnogih infekcija. Pored toga što hrani nervni sistem, svježi plod jača i imunitet. Bogatstvo beta-karotena u crvenoj paprici, postavlja ovo povrće na pijedastal ljekovitih vrsta. Ako se svakodneno nađe na meniju, odlična je preventiva od raka dojke i jajnika. Važi za jak antioksidant pa se vjeruje da njena učestala upotreba utiče na dugovječnost. Zbog obilja korisnih sastojaka, paprika između ostalog otvara apetit, podstiče sistem organa za varenje, pozitivno djeluje na bubrege, stomak, crijeva, mišiće i krvne sudove.
cure.ba
