Posao (Foto: Cure.ba)
Nova je studija Univerziteta u Londonu pokazala da je stres uzrokovan poslom povezan s niskim samopouzdanjem i depresijom , a američka liječnica dr. Marcelle Pick za Huffington Post pokušava utvrditi što stoji iza naše ‘potrebe’ da stalno radimo. Zašto se osjećamo primorani da budemo produktivni sve vrijeme, čak i kad znamo da nije dobro za nas? I, što je najvažnije, kako možemo izaći iz tog zatvorenog kruga?
Kako posao utiče na zdravlje?
Posao, čak i kada ga jako volimo, često proizvodi stres. To znači da naš organizam zahvaća niz promjena. Simpatički živčani sustav aktivira se i hormoni stresa, poput adrenalina i kortizola, rastu. Ti procesi ne utiču štetno na zdravlje, tako dugo dok se takvi procesi ne počnu redovito događati. Ali ako neprekidno radimo, naše je tijelo u stalnom stanju stresa i ne stigne se oporaviti. To smanjuje imunitet, povećava šećer u krvi, ubrzava rad srca i otežava disanje. I sve to može rezultirati neuravnoteženim radom štitnjače, problemima s pamćenjem, umorom i povećanjem tjelesne težine.
Svaki put kad aktiviramo parasimpatički nervni sistem (poznat kao regulator ‘odmora i probave’), smanjujemo stres i vraćamo organizam u ravnotežu. Detalji kao što su prigušeno svjetlo ili svijeće, muzika, tople kupke, masaža, duboko disanje… pomažu nam da se vratimo u stabilnost. A te stvari ne srećemo često na poslu. Sjedimo ispred kompjutora, pod fluorescentnom rasvjetom, u utrci smo s rokovima i moramo se dokazati pretpostavljenima. Sve to vodi u stres, navodi Tportal.
Zašto tako puno radimo?
Puno je razloga u kojima možemo otkriti uzročnike pretjeranog rada. Možda vam je situacija kod kuće loša i zapravo vam je bolje kad ste na poslu. Možda vam očajnički treba novac da biste prehranili sebe i porodicu. Ili težite višem statusu, imate važan cilj koji želite postići. Ili su duboko u nama usađene kapitalističke ideje da je rad dobar i da je to najbolji način da ostvarimo životne ciljeve.
Naravno, niko ne pokušava reći da svi ovi razlozi nisu opravdani i da nije dobro raditi. No, mnogi među nama otišli su predaleko. Radimo dan i noć, ne gasimo kompjutore i telefone, u rijetkim trenucima kada ne radimo razgovaramo o poslu. Sve manje vremena provodimo u dokolici s ljudima koje volimo. Posao je jako važan dio našeg života, ali nije jedini. Ne mora čak biti ni najvažniji.
Kako prekinuti radni ciklus koji vas umara?
Ako primijetite da rad polako počinje uzimati previše od vašeg života (jasni su simptomi: nesanica, anksioznost, depresija, umor), postoje jednostavne metode koje možete isprobati. A oni koji još ne misle da rad uzima danak, ali već mogu čuti pritužbe ljudi koje ih vole kako rade previše, mogli bi se na trenutak zaustaviti i napraviti nekoliko promjena.
Odredite jedan dan u sedmici u kojem nećete koristiti računalo ili mobilni telefon. Čak i provjeravanje jednog e-maila može biti razoran za cijeli dan. Pronađite vrijeme za čitanje knjiga i časopisa, gledanje filmova, provedite vrijeme na otvorenom, budite sa svojom porodicom ili prijateljima. Razmislite o mogućnost alternativnog raspored rada. Može li se pregovarati sa šefom da jedan dan u sedmici odete ranije ili da petkom ne radite?
Ako imate malu djecu, neka vaš prioritet bude pronalazak pouzdane babysitterice, a ako je novac problem razgovarajte o čuvanju s prijateljima koji također imaju djecu.
Istražite hobije i aktivnosti koje vas napuniti a ne iscrpiti.
Istražite nove karijerne ideje. Čak i ako morate ponovo u školu, vrijedno je imati posao u kojem ćete uživati ostatak svog života.
Evaluirajte uspjeh svog dana. Nikada nećemo odraditi sve s našeg popisa (ili popisa koju su nam zadali šefovi). Recite sebi: ‘Napravio sam dosta, a sutra je novi dan.’
Pokušajte pronaći ravnotežu između svog posla i stvari koje volite. Volite li plesati, upišite satove plesa, volite li fotografirati – snimajte. Ovaj način čisti glavu, daje energiju i u konačnici vam omogućuje da budete produktivniji, piše Huffington Post.
cure.ba
