laganje (foto:cure.ba)
Anita Kelly, profesorica psihologije na Sveučilištu Notre Dame skupila je grupu ljudi od 18 do 71 godinu i nasumično ih podijelila na pola. Polovica grupe imala je uputu da prestane govoriti bilo kakve laži, a druga, kontrolna grupa, nije dobila nikakvu posebnu uputu. Obje su grupe jednom sedmično dolazile u laboratorij i bile podvrgnute detektoru laži, na kojem su učesnici bili upitani koliko su puta u protekloj sedmici slagali nešto. Uz to, postavljana su im pitanja vezana za njihovo zdravlje i status veze.”Uočili smo da su ispitanici bez problema uspjeli smanjiti broj laži koje koriste, a to im je uvelike poboljšalo zdravlje”- kaže Kelly.
Istraživanje je pokazalo da je grupa koja nije smjela lagati bila mnogo manje napeta od ljudi kojima ništa nije bilo naređeno, a smanjio se i broj glavobolja i grlobolja. Kontrolna grupa nije dobila izravne upute da prestane lagati, ali istraživači su primijetili da su njeni članovi, u sedmicama kada nisu puno lagali, imali puno manje zdravstvenih problema nego u sedmicama kada su se koristili lažima, piše Index.
Osim na zdravlje, laži ili manjak istih imale su velik uticaj na vezu ispitanika. Grupa koja nije smjela lagati osjetila je poboljšanje u odnosima sa voljenim osobama, koje je opet uticalo i na poboljšanje zdravlja ispitanika.
Na kraju istraživanja, ispitanici su ustanovili da im nemogućnost laganja uopšte nije tako teško pala. Razmislite o ovome sljedeći put kada krenete lagati partneru: Osim što će vam istina poboljšati vezu, osjećati ćete se zdravije. Istina se ipak isplati.
cure.ba