Istraživanja su pokazala da mnogi ljudi zanemaruju simtpome koje mogu da ukažu na infarkt i to zanemarivanje može da traje danima pa čak i sedmicama.
Umor
A prvi znak koji ne treba shvatiti olako jeste umor. Ako se arterije suze, srce prima manje krvi nego što je naviklo, zbog čega radi mnogo teže. To može da bude razlog zašto se osjećate umorno i pospano sve vrijeme, piše “Objektiv “.
Kratak dah
Ako srce dobija manje krvi, to znači da će pluća dobijati manje kiseonika nego što je potrebno. U slučaju da imate probleme sa disanjem, posjetite ljekara, obavezno.
Slabost
Ako osjećate slabost, uzrok može da bude to što arterije odjednom postaju uske i ne dopuštaju krvi da cirkuliše ispravno, pa mišići ne dobijaju ono što im je potrebno.
Vrtoglavica i hladan znoj
Slaba cirkulacija krivac je i za to što je protok krvi u mozgu ograničen, a to je vrlo opasno po život. U takvoj situaciji osjetit ćate vrtoglavicu i zbunjenost.
Pritisak u grudima
Imate li rane simptome srčanog udara, vjerovatno ćete osjetiti i nemir u grudima, manju bol ili povišen pritisak. To će postajati sve češće kako se bližite srčanom udaru.
Simptomi gripe ili prehlade
Ukoliko iznenada primijetite simptome gripe ili prehlade, mogla bi da u pitanju bude najava srčanog udara u bliskoj budućnosti. Mnogu ljudi koji su preživjeli infarkt ispričali su kako su nekoliko dana ranije imali ovakve simptome (kašalj, groznicu i slično), navodi “Objektiv rs”.
“Simptomi srčanih oboljenja međusobno mogu biti veoma različiti, ali najvažnije je razlikovati simptome akutnog infarkta miokarda, jer se radi o oboljenju gdje 30 posto bolesnika može umrijeti prije dolaska u bolnicu. Naime, tipične tegobe koje bolesnici osjete kada imaju akutni infarkt miokarda jesu jak bol, osjećaj težine i stezanje u grudima koje se šire ka vilici ili lijevom ramenu”, objasnio je ranije za “Ženu” prof. dr Petar Otašević.
Veliki broj pacijenata, međutim, nema ove tipične simptome, već se žali na bol u želucu, mučninu i nagon na povraćanje.
“Ove tegobe je teško razlikovati od tegoba uzrokovanih drugim bolestima, kao što su čir na želucu ili trovanje hranom, ali ako se one jave kod onih pacijenata koji imaju veći broj faktora rizika za koronarnu bolest, kao što su hipertenzija, dijabetes, povišene masnoće ili prethodni infarkt, svakako treba pomisliti da one mogu biti uzrokovane srčanim problemima i odmah se javiti nadležnom ljekaru”, dodao je dr Otašević.
Važno je reći da kod starijih osoba ili pacijenata sa dijabetesom infarkt miokarda može da bude skoro bez ikakvih tegoba, pa se oni žale samo na otežano disanje ili zamor pri malom naporu.
“Ovakva atipična klinička slika otežava pravovremenu dijagnozu i u praksi se relativno često događa da se infarkt miokarda dijagnostikuje tek na rutinskom pregledu nekoliko nedelja ili mjeseci kasnije, a da bolesnici nisu ni bili svjesni da su ga imali”, rekao je lekar Otašević.
Četvrtina osoba koje su doživjele srčani zastoj nije iskusila nikakve simptome, više od pola ih je doživjelo bar jedan simtpom, a kod većine simptomi su se pojavili u roku od 24 sata prije udara, premda su se kod nekih počeli javljati i do mjesec dana ranije.
Simptomi mogu da budu različiti kod žena i muškaraca. Kod muškaraca se najčešće javljaju bolovi u grudima, dok žene češće ostaju bez daha. Simptomi na koje treba obratiti pažnju su nesvjestica i neravnomjerni otkucaji srca.
Prethodni srčani udar, koronarne bolesti srca i pojedini nasljedni poremećaji koji utiču na rad srca povećavaju rizik od iznenadnog zastoja srca.
