Iako je korona virus nova bolest, podaci iz nekih oblasti pokazuju da se čak 90 psoto pacijenata liječi i antibioticima. To su podaci iz bolnica koji ne uzimaju u obzir slučajeve ljudi koji uzimaju antibiotike na svoju ruku, piše “Srbija Danas“.
Otpornost na antibiotike je već alarmantna – i uzrok je gotovo 700.000 smrti godišnje na svijetu.
Da stvar bude gora ako se otpornost na antibiotike pogorša, neće biti lijekova koji će pomoći, jer su mnogi proizvođači antibiotika bankrotirali, a sada svi jure vakcinu za koronu.
Mnogobrojni istraživači su se proteklih mjeseci obratili javnosti upozoravajući na problem.
– Pažljivo korišćenje atibiotika važno je koliko i nošenje zaštitne opreme – kaže Adam Roberts, mikrobiolog.
Bakterijska upala pluća je čest pratilac virusnih infekcija. Veći dio umrlih od španskog gripa nije ubio grip već upravo bakterijska infekcija koja je napala oslabljeni organizam.
Kada je udario grip H1N1 2009. godine procjene su bile da je ostavio skoro 19.000 žrtava u SAD. Ako se uzmu u obzir i bakterijske infekcije kao posljedice gripa taj broj se penje na skoro 290.000.
Prema prvim podacima iz Vuhana, svega 15 posto oboljelih od korone je dobilo bakterijsku infekciju, od čega je polovina umrla. Ljekari daju antibiotike oboljelim od korone preventivno da se ne bi razvila infekcija.
U normalno vrijeme, antibiotik se daje tek kada se laboratorijski potvrdi prisustvo bakterije.
Pored hidroksihlokvina, kao lijek za koronu se pojavio i antibiotik azitromicin, pa su proizvođači u SAD prijavili manjak zaliha tog lijeka.
Situaciju dodatno pogoršava i to što novih antibiotika nema, i što su mnogi na kojima se radi godinama udaljeni od dobijanja odobrenja.
Upravo je i to najveći izazov, omogućiti firmama koje se bave razvojem da prežive do puštanja lijeka na tržište. Samo u SAD su dvije velike firme kojima je lijek odobren morale da podnesu zahtjev za bankrot.
