Naime, respiratorni virusi poput korona virusa (COVID-19) šire se kada sluz ili kapljice koje sadrže virus uđu u ljudsko tijelo kroz oči, nos ili grlo. Najčešće se to događa putem ruku koje su jedan od najčešćih načina na koji se virus širi s jedne osobe na drugu.
Sa malih ekrana, radio stanica, društvenih mreža svakodnevno dobijamo informacije o situaciji u svijetu po pitanju pandemije, ali i upute da češće peremo i dezinfikujemo ruke i površine koje nas okružuju, kako bi zaštitili sebe, ali i druge ljude oko nas.
I dok u trgovinama i apotekama svjedočimo dugim redovima za nabavku adekvatnih dezinficijensa, a u nekima vlada i nestašica, stručnjaci objašnjavaju da je prije upotrebe dezinficijensa jako važno ispoštovati mehaničko čišćenje, te sanitarno pranje ruku koje podrazumijeva upotrebu tople vode i sapuna, kako bi upotreba dezinfekcionog sredstva imala smisla i bila učinkovita.
– Mikroorganizmi na koži obično su zaštićeni slojem masti i prljavštine, koja se normalno nalazi na rukama. Kada bi se na nepripremljene, odnosno sanitarno neoprane ruke stavio dezinficijens, skoro sav bi bio utrošen na razgradnju prljavštine, što tada ima za posljedicu oslobađanje do tada ‘vezanih’ mikroorganizama. Ovih dana, vrlo često možemo pročitati članke u kojima se tvrdi da je efikasnije dezinficirati ruke, nego ih oprati sapunom i vodom, što je svakako velika greška i zabluda. To bi bilo otprilike isto kao da želite dezinfikovati tanjir, nakon što ste iz njega pojeli tanjir špageta sa bolonjeze sosom. Bilo koje dezinfekciono sredstvo neće taj tanjir učiniti čistim ako ga samo prospete na njega, bez da ste uklonili ostatke hrane i prethodno ga oprali deterdžentom i vodom. Sa našim rukama se moramo ophoditi isto kao i sa navedenim tanjirom poslije jela. Iako masti na našim rukama nama nisu vidljive, one su ipak tu i trebamo ih ukloniti kako bi dezinfekcija, kao završni korak u higijeni ruku bila potpuna – naglašava mr.sci. Ajla Ališah, doktor veterinarske medicine u Zavodu za zootehniku i peradarstvo pri Veterinarskom fakultetu Sarajevo.
U širokoj ponudi sredstava za dezinfekciju na tržištu, običnom potrošaču je teško odlučiti koji je najbolji, najefikasniji, ali i koji ima najmanje neželjenih dejstava na okolinu, životinje, te ljudsko zdravlje u smislu da ne izaziva iritaciju i oštećenje sluznica očiju, nosa, usta i kože. No, i za to postoje uputstva.
– Hlor i njegova jedinjenja, koja se kod nas naširoko koriste u procesima dezinfekcije vode, u svijetu se već isključuju iz upotrebe, zbog dokazano štetnog kancerogenog djelovanja. Kada su u pitanju alkoholni dezinficijensi, poznato je da alkohol kao dezinficijens djeluje u tačno određenoj koncentraciji -75-85%, brzo isparava, čime se smanjuje njegova koncentracija i gubi dezinfekciona sposobnost, ali zadržava jaka iritacija. Dezinficijensi na bazi srebrenih jona, vodonik peroksida i organskih kiselina su relativno dobri baktericidni, a slabi virucidni dezinficijensi. Mogu se uspješno koristiti u kontroli bakterija i veoma upitno protiv nekih virusa, a na korona viruse praktično ne djeluju. Posebno želim napomenuti da su ovi dezinficijensi skupi, korozivni, što znači da oštećuju tkivo i materijale – govori doktorica Ališah.
Za razliku od svih navedenih, dezinficijensi na bazi stabilnog tečnog hlor dioxida kao aktivne komponente istestirano i dokazano zadovoljavaju skoro sve zadane standarde i najprihvatljiviji su za ljude. Imaju širok spektar djelovanja na bakterije, viruse i gljivice. Jednostavni su za rukovanje, što znači da pri upotrebi nije potrebna oprema poput gas maski, odijela i slično. Apliciran na površinu kože, sluznice ili predmeta ne izaziva oštećenja niti iritacije. Slobodno se može koristiti kao raspršivač, pripremljen rastvor, u prostorima u kojem borave djeca, odrasli, te u prisustvu biljaka i životinja. Nije korozivan, pa stoga nema bojazni od oštećenja i nagrizanja tretiranih površina i opreme.
– U Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, te Turskoj ovaj dezinficijens na bazi stabilnog tečnog hlor dioxida je registrovan pod komercijalnim nazivom DIOXY ACTIV SUPRA, sredstvo koje se može primijeniti u četiri od pet oblasti dezinfekcije. Osim eventualno malih količina kuhinjske soli, nema karence i ne ostavlja nikakve druge štetne rezidue. Pored svega navedenog, vrlo je bitno napomenuti da ovaj dezinficijens proizvodi domaća kompanija ITR u saradnji sa stručnjacima Veterinarskog fakulteta, čiji je kvalitet prepoznat i priznat od strane EU i drugih zemalja. Njegov uspješan desetogodišnji razvoj popraćen je i potvrđen brojnim naučnim, magistarskim i doktorskim radovima, a uspješna primjena u praksi popraćena je dugom reference listom kompanija korisnika – podcrtava mr.sci. Ajla Ališah.
