Šta je zavisnost, kako do nje dolazi, zašto mladi misle da jedno uzimanje droge nije opasno, zašto misle da marihuana nije droga, kako izgleda život narkomana i kako se lako može doći iza rešetaka čak i ako niste zavisnik, govorilo se na tribini održanoj u okviru Festivala zdravlja u Beogradu. Na tribini su, između ostalih, govorili prof. dr Slavica Vučinić iz Nacionalnog centra za kontrolu trovanja na VMA i doktor Aleksandar Vujošević iz bolnice za bolesti zavisnosti, piše “Informer“.
“Bindž drinking”
– Nacionalni centar za kontrolu trovanja na VMA jedina je specijalizovana ustanova za dijagnostiku i liječenje akutnih trovanja, ali i za prevenciju i edukaciju i naučnoistraživački rad. Na godišnjem nivou zbrinemo oko 4.500 slučajeva trovanja. Od toga, veliki broj su mlade osobe, čak i maloljetnici. Kada govorimo o efektima psihoaktivnih supstanci, zaboravimo da je to i alkohol, čija je primjena među mladima široka. Prema nekim studijama, čak 70 posto srednjoškolaca, a do 50 posto i nekih učenika sedmih razreda konzumiralo je alkohol. Sada je među mladima popularan “bindž drinking” – da se četiri, pet pića popije naglo, u kratkom vremenskom periodu. Tako vrlo brzo dolazi do prodiranja alkohola iz krvi u mozak, što može dovesti do strašnih posljedica. Sem mučnine, povraćanja, velika opasnost prijeti i od gubitka refleksa kašlja i gutanja i može doći do prodiranja želudačnog sadržaja u pluća. Tada dolazi do prestanka disanja ili teških upala pluća, teških komplikacija. Ipak, i ako ne dođe do takvih situacija, pretjerano i svakodnevno konzumiranje alkohola vodi u zavisnost koja se veoma teško liječi – kaže prof. dr Slavica Vučinić.
Kako se postaje zavisnik
Doktor Aleksandar Vujošević iz bolnice za bolesti zavisnosti objašnjava šta je zapravo zavisnost i kako do nje dolazi.
– Zavisnost je gubitak slobode, a gubitak slobode i mladost ne idu zajedno. Svako može da postane zavisnik, čak i ja koji radim ovaj posao. Ne postoji ni jedan čovjek, a kasnije zavisnik, koji je probao jednom neku drogu ili alkohol sa idejom da postane zavisnik. Niko od mladih ne doživljava to prvo uzimanje droge kao put u zavisnost. To je za mnoge mlade osobe normalno, i obično se ovako razmišlja: to rade i drugi, ne može nam ništa biti od jednog uzimanja. Teoretski to je tačno, možda se neće ništa desiti, ali i jedno uzimanje psihoaktivne supstance može da bude kobno, a svi znamo da je bilo takvih slučajeva – priča dr Vujošević, i objašnjava kakav je život zavisnika.
Nema sretnog zavisnika
– Mladi treba da znaju da život ljudi koji koriste droge nije dobar iz hiljadu razloga. Prvo i osnovno što se desi zavisniku jeste gubitak interesovanja za sve ono lijepo što čini život. Sve to je u zapećku, jer korak po korak, droga postaje dominantna tema i način života. Kroz vaspitanje i obrazovni sistem mladima treba razviti svijest da kažu ne svakome ko im ponudi drogu. I, najvažnije, mladi moraju znati da ne postoji zavisnik koji je sretan – kaže doktor Aleksandar Vujošević, i dodaje da je važno objasniti mladima i to da legalizacija nekih psihoaktivnih supstanci ne znači da one nisu opasne.
Marihuana je droga!
– Veoma je važno da ne potcjenjujemo ni jednu psihoaktivnu supstancu. Mladi najčešće pitaju kako to da je marihuana negdje legalizovana. Legalizacija i dejstvo nemaju nikakve veze. Kada je nešto legalizovano, ne znači da je dobro. Alkohol je legalan, može svako da ga kupi, ali alkohol nije dobar! Ljudi se liječe od alkoholizma! Legalizacija marihuane je prije svega pravno pitanje, a tamo gdje je legalizovana, nije to urađeno da bi se koristila ko koliko hoće i kako hoće. Legalizovana je sa idejom da bude pod nekom vrstom državne kontrole, da se smanji njena upotreba. Koliko ja znam, nije se uspjelo u tome. Marihuana je droga, nema ni jedan promil sumnje u to. Da li ćete umrijeti od nje? Vjerovatno nećete. Da li ćete uraditi nešto loše pod dejstvom m marihuane? Nisam siguran da nećete. Marihuana osim što na duge staze izaziva neke trajne promjene na mozgu, može da izazove nešto što se zove paranoidna reakcija. Na primjer, čovek može da umisli da ga neko prati i to može da bude trajno stanje. Ta psihotična epizoda, bolest iskrivljene slike o svijetu i sebi, dešava se kod 15 posto onih koji su koristili marihuanu. Svaka psihoaktivna supstanca je opasna. Džaba što kažu da je heroin najopasniji ako ga vi ne koristite. Najopasnija droga je ona droga koju koristite! Ali, uvijek imate dvije mogućnosti. Jedna je da uzmete ili da ne uzmete drogu. Kažite sebi da uvijek možete da probate, a da možda nikada nećete moći da prestanete!
