Iako živimo tako dinamično da nam je dan ispunjen mnogim obavezama zbog kojih nerijetko preskačemo obroke, svi se trudimo da jedemo bar tri puta dnevno. Podrazumjeva se da obavimo doručak do 9 sati, a da ručamo između 14 i 16 sati. Ova satnica odavno je ustaljena i nikad nismo razmišljali da li možda postoji neko pogodnije vrijeme da stomak opteretimo hranom.
Ne samo da postoji već je pomenuti raspored obroka nešto što moramo izbjegavati! Da, dobro ste pročitali – doručak može, ali tek od 10 sati, a glavno jelo ne unosite od 13 do 16 sati. Sjetite se naših nana i deda – doručkovali su u cik zore, a ručali oko podne, imali su dovoljno sange za teške fizičke radove, nisu bili gojazni, a problemi poput krvnog pritiska, ateroskleroze i dijabetesa nisu ni upola bili zastupljeni kao danas.
Zašto je to tako i zbog čega moramo poštovati ritam našeg digestivnog trakta?
Jutro
Ukoliko ustajete rano, između 6 i 7 sati, potpuno možete „probuditi“ osjećaj gladi. Istovremeno, treba napomenuti i to da se krvni pritisak u pomenuto vrijeme uvijek podiže prirodno, tako da su kafa ili jak čaj u ovom periodu dana potpuno neprimjereni. Čak se i hipotoničarima u ranim jutarnjim satima pritisak obično sam reguliše.
Tek od 8 do 9 sati dolazi pravo vrijeme za šolju kafe, a kada je o njoj riječ, trebalo bi biti veoma obazriv. U toku dana postoje dva štetna perioda za ispijanje ovog razbuđujućeg aromatičnog napitka: već spomenuti između 6 i 7 ujutru, kao i uveče između 19 i 20 sati.
Od 7 do 9 sati ujutru lučenje želudačnog soka je minimalno, zato se proizvodi koji sadrže proteine i masti veoma teško vare. U ovom periodu čak i mladi sir „pada“ na želudac kao kamen. Da ne govorimo o punomasnom mlijeku i sendviču s maslacem.
Ljubitelji obilnog doručka (npr. ćufte s makaronima, špageti s prelivom, a možda čak i čorbica, jer neki muškarci tako doručkuju) trebalo bi dobro da se zamisle. Umjesto da vam obezbijedi potrebnu snagu, tako jak doručak zapravo može da vas izmori kao neki naporan posao.
Najbolje je sačekati 10 sati, kada se želudac „probudi“ i bude u formi – to je i vrijeme za konkretno jelo. U proizvode koji se ujutru teško vare spadaju jaja (kajgana, omlet) i razne kobasice, odnosno mesne prerađevine.
Užina
Između 10 i 12 sati može se obilno jesti, pri čemu se ovaj obrok po obimu i kvalitetu hrane može porediti s ručkom (zaista je bolje da užinu u ovom periodu zamijenimo ručkom). Hrana se tad iskorištava na najbolji mogući način i lako se vari, a sve zahvaljujući tome što u želucu nastupa period maksimalne aktivnosti. Tada se aktivira i gušterača (pankreas).
Od 15 do 17 sati u radno stanje uključuje se sljedeća karika „digestivne trake“ – tanko crijevo. Ovdje se hranjljive materije apsorbuju (tek pet-šest sati nakon unosa hrana je fermentirana i spremna za apsorpciju). Zato nije preporučljivo kasno prejedanje jer tada nema ko da preradi namirnice.
U toku dana kafu ne treba piti između 6 i 7 sati ujutru, kao ni uveče između 19 i 20. Urinarni sistem radi „punom parom“ tek od 17 časova i tada se preporučuje uzimanje dosta tečnosti.
U ovo vrijeme (objedovanje od 10 do 12 sati) odlično se vari sva hrana bogata proteinima, a to su: jela od svih vrsta mesa, bilo koje živine, riba, morski plodovi, jela od jaja, prilozi od povrća, recimo, bilo koje kupusnjače: bijeli i crveni kupus, karfiol, brokoli; žitarice i mahunarke: heljda, pasulj, grašak, pirinač, makaroni od durum pšenice.
Užina i veče
Od 16 do 17 sati ponovo se budi osjećaj gladi. Do tog vremena u krvi se nakupilo mnogo proizvoda metabolizma proteina i toksičnih materija. Zato bi bilo dobro popiti veću količinu tečnosti: čaja, kompota, soka ili voćnog sirupa s vodom.
Sada je, takođe, dobar trenutak da se oraspoložite i razbudite šoljicom kafe. Urinarni sistem od 17 sati radi „punom parom“ i uzimanje dosta tečnosti samo će mu biti od koristi. Kako bi se uspješnije izbacili toksini iz tijela, organizmu dodajte voće.
Po podne slobodno možete pojesti desert, pecivo, slatkiš, ili ako neko više voli – kašu ili makarone.
Oko 19 sati javlja se umor i mi po navici jedemo neki slatkiš ili kuhamo kafu. Pokušajte da ubijedite sebe i da zaboravite na ova stimulišuća sredstva kako ne biste preopteretili kardiovaskularni sistem; inače će već između 20 i 21 sat početi da vas boli glava i bit ćete razdražljivi.
