Ljudsko tijelo domaćin je milijunima mikroba od kojih je većina korisna za organizam. Najviše ih ima u našim crijevima, gdje igraju ključnu ulogu u održavanju zdrave probave, imunoloških funkcija i reguliranju tjelesne težine. Ono što jedete odmah djeluje na mikrofloru u organizmu stoga je važno znati koja hrana pogoduje zdravlju crijeva.
Ono što jedete ne hrani samo vas nego i milijune bakterija koje žive u vašim crijevima. Svatko od nas voli drugačiju hranu, ali ukoliko želite poboljšati probavu, izgubiti na težini ili općenito biti zdraviji, ovo su pravila koja vrijede za sve, piše Ordinacija.
6 zdravih namirnica koje će potaknuti probavu
Konzumirajte što više raznovrsnog povrća i voća. Zdrava crijeva puna su različitih obitelji mikroba, a svaka od njih „voli“ drugačiju hranu.
Jedite vlakna. Većina ljudi konzumira ih premalo. Voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi i cjelovite žitarice hrane dobre bakterije.
Izbjegavajte visoko procesuiranu hranu jer ona često obiluje sastojcima koji loše utječu na razvoj dobrih bakterija, ali zato pogoduju lošim bakterijama.
Hrana bogata probioticima, poput jogurta, potiče razmnožavanje dobrih bakterija. Konzumirajte jogurt ako vam odgovara.
Ekstra-djevičansko maslinovo ulje trebalo bi stalno biti na vašem jelovniku. Sadrži ogroman broj polifenola koji pogoduju razvoju dobrih bakterija.
Antibiotici uništavaju i loše i dobre bakterije. Ukoliko ste primorani uzimati ih, pobrinite se da istodobno u organizam unosite dovoljno hrane koja potiče regulaciju mikroflore.
Ukoliko ne konzumirate dovoljno vlakana, a naglo povećanje unosa izaziva vam plinove i nadutost, pokušajte ih uvesti postupno u prehranu i pritom pijte puno vode.
Probiotici vs. prebiotici
Prebiotici su hrana koja „uzgaja“ postojeće dobre bakterije i potiče razvoj raznovrsnih obitelji mikroba. Tu ubrajamo složene ugljikohidrate, poput povrća i cjelovitih žitarica. Probiotici su hrana, ili dodaci prehrani, koji u sebi sadrže bakterije korisne našem organizmu. Ima ih u jogurtu, nekim vrstama sira i fermentiranoj hrani.
Probiotici u obliku dodataka prehrani, uključujući spirulinu, mogu biti od koristi, ali ne postoje znanstveni dokazi da pomažu razvoju dobrih bakterija.
Većina probiotičkih dodataka prehrani sadrži ograničen raspon bakterija u usporedbi s onim koji možete dobiti hranite li se zdravo. Čak i ako su dobri za zdravlje, ovi proizvodi ne mogu biti zamjena uravnoteženoj prehrani.
Fermentirana hrana poput kiselog zelja, miso paste, kombuša gljiva i domaćih fermentiranih krastavaca sadrži dobre bakterije, ali nije posve sigurno da one obogaćuju crijevnu mikrofloru. Ipak, u zemljama gdje se ova hrana svakodnevno konzumira bolesti tankog i debelog crijeva nisu tako česte kao u zapadnoj civilizaciji no za to mogu biti zaslužni i drugi faktori. Fermentirana hrana lako se priprema kod kuće pa nema prepreke za uživanje u njoj.
Znate li koja hrana sadrži zdrave bakterije?
Svježe mlijeko. Raspon mikroba pronađen u svježem, industrijski neobrađenom mlijeku, vrlo je sličan onom u pasteriziranom mlijeku. Razlika je samo u tome što ih u svježem mlijeku ima puno više. Znanstvenici su ustanovili da postoji jaka veza između konzumacije svježeg mlijeka u djetinjstvu i smanjene učestalosti alergija. Postoji mogućnost da je to povezano s većim brojem dobrih bakterija u svježem mlijeku, ali nije posve sigurno.
Djeca koja piju svježe mlijeko obično žive na selu što također pogoduje razvoju zdrave mikroflore. Važno je znati da svježe, nepasterizirano mlijeko može sadržavati štetne bakterije koje uzrokuju trovanje hranom.
Domaći sirevi mogu u sebi sadržavati veliki raspon probiotika (dolaze ih prirodnih bakterija koje se koriste u proizvodnji sira), međutim, još uvijek ne znamo preživljavaju li te bakterije dovoljno dugo u našem organizmu da bi on imao koristi od njih. Moguće ja da drugi sastojci u siru pomažu njihovu očuvanju. Zbog načina na koji se proizvode, industrijski sirevi nemaju jednako dobar učinak na organizam.
Jogurti domaće proizvodnje, tzv. „živi“ jogurti, sadrže probiotičke kulture, ali one ne mogu preživjeti kiseli okoliš želuca i do crijeva stići nepromijenjene. U svakom slučaju bolje je držati se prirodnih jogurta; voćni jogurti obično sadrže šećer i aditive koji mogu poništiti bilo kakvu potencijalnu korist za zdravlje. Neki napitci s jogurtom sadrže velik broj dobrih bakterija za koje se smatra da pogoduju zdravlju – čak puno više nego što ih sadrži običan jogurt. Međutim, oni također mogu sadržavati puno
