Kako navode, broj pacijenata kojima je bila potrebna bolnička njega opao je za petinu nakon što su uzimali lijekove, piše “BBC“.
Istraživači sa Univerziteta u Londonu kažu da njihov pronalazak ima ‘enormni potencijal’.
Međutim, ističu i da rezultate sada moraju da provjere u laboratorijskim istraživanjima.
Početna tačka u istraživanju im je bila lista lijekova za koje nauka smatra da bi mogli da pomognu pacijentima sa ozbiljnim psihičkim poremećajima.
To su:
Lijekovi protiv holesterola, nazvani statini – koji mogu da smire zapaljenja povezana sa psihičkim problemima ili da pomognu tijelu da apsorbuje antipsihotičke lijekove.
Lijekovi za krvni pritisak – koji bi mogli da pomognu kalcijumu u mozgu, a koji povezuju sa šizofrenijom i bipolarnim poremećajem.
Metformin lijekom za dijabetes drugog tipa – koji bi mogao da utiče na promjenu raspoloženja.
Međutim, umjesto da te tvrdnje provjere u laboratoriji, naučnici su dokaze tražili u realnom svijetu.
Analizirali su medicinske kartone 142.691 ljudi u Švedskoj koji su imali šizofreniju, bipolarni poremećaj ili neku drugu vrstu ozbiljne psihičke bolesti.
Te brojke uporedili su sa brojem puta koji je svako od njih primljen u psihijatrijsku bolnicu, kada su primali te lijekove i kada nisu.
Doktor Džozerf Hejs, jedan od istraživača, kaže: “Istraživanje ukazuje na smanjenje od 10 do 20 posto u broju psihičkih napada kada sa su uzimali te lijekove”.
Rezultati, objavljeni u žurnalu JAMA Psychiatry ukazuju i na manje samopovrijeđivanja kod pacijenata.
“Ovo je nevjerovatno uzbudljivo i ima enormni potencijal”, kaže Hejs.
“Veoma sam zadovoljan načinom kako je sve ispalo, ali ovo je sve samo početak”.
Kako kaže, uticaj tih lijekova sada treba ispitati u laboratorijskim istraživanjima, gdje će se dobiti konačan odgovor.
Ipak, Hejs ističe da građani ne bi trebalo da uzimaju lijekove na svoju ruku.
“Ono što bi trebalo uraditi jeste posjetiti svog ljekara opšte prakse i izvršiti kompletan pregled”, kaže on.
“Veliki broj ljudi bi mogao da profitira od statina za srce, a moglo bi da dođe i do poboljšanja psihičkog stanja”.
Doktor Džejms Mekejb sa Institita za psihijatriju pri Kraljevskom koledžu u Londonu, kaže da su rezultati istraživanja “veoma primamljivi”.
“Nalazi snažno ukazuju na to da je tim lijekovima moguće naći novu ulogu u poboljšanju metalnog zdravlja ljudi”.
Ipak, postoji i jedna problem – koji priznaju i sami istraživači – oko načina na koji je istraživanje sprovedeno.
Mnoga istraživanja porede dvije grupe pacijenata, gdje jedni uzimaju lijek, a drugi ne.
Ako kod jednih dođe do poboljšanja, to bi moglo da znači da su oni inače više brinuli o zdravlju i redovno uzimali sve potrebne lijekove.
Zbog toga je profesor Navid Satar sa Univerziteta u Glazgovu skeptičan.
“Bio bih veoma oprezan sa ovim podacima, a promijenio bih stav samo ako bi mi efekti tih lijekova bili dokazani u velikom laboratorijskom istraživanju”.
