žvakaća guma (foto:cure.ba)
Poznato je da bi idealna prehrana trebala uključivati i ovaj važan detalj – prije gutanja trebali bismo svaki zalogaj prožvakati 20 puta. ‘No, koliko bismo puta, zapravo, trebali prožvakati zalogaj zavisi o tome što jedemo’, kaže gastroenterolog dr. Nick Read, glavni medicinski savjetnik britanske dobrotvorne organizacije The IBS Network.
‘Obično ne gutamo dok nam se ne učini da to možemo napraviti – to je intuitivno’, dodao je.
Problem s modernom prehranom je u tome što su obroci sve mekaniji, zahvaljujući prerađenoj hrani, pa ne trebamo dugo žvakati. S druge strane, sirovo povrće i voće, kao i meso, zahtijevaju više žvakanja. Ukoliko ovu hranu ne prožvačemo dovoljno, veći komadi mogu proći kroz probavni sistem, a da nisu u cijelosti apsorbirani.
U prosjeku, ljudi žvaču između 800 i 1.400 puta na dan.
Žvačite i povežite mozak i želudac
Žvakanjem se hrana usitnjava, odnosno povećava se površina na koju djeluju probavni enzimi, te se tako olakšava gutanje i probava.
Zanimljivo je da žvakanje šalje i poruke u mozak putem trigeminalnog živca. Mozak tada šalje signale natrag putem živca vagus (dugi živac koji je povezan s trbuhom). Na ovaj način želudac prima signal da može početi lučenje kiseline za hranu koja dolazi.
Žvakanje takođe podstiče lučenje sline iz žlijezda slinovnica, slina se miješa s hranom, što olakšava probavu. Slina je takođe bitna za čišćenje usta kad jedemo.
Kad jedemo polako, naše je tijelo opuštenije, pa parasimpatički živčani sistem, koji stimulira probavu, radi svoj posao baš kako treba. Međutim, ako jedemo na brzinu, reaguje simpatički živčani sistem, koji stvara stresno stanje u organizmu. Simpatički sistem alarmira cijelo tijelo, energija se preusmjerava na srce, mozak i mišiće, dok su funkcije parasimpatičkog živčanog sistema, poput probave, zaustavljene’, kaže dr. Read.
U praktičnom smislu, simpatički sistem sprečava lučenje želučane kiseline, usporava pražnjenje želuca i tako hrana ostaje u želucu duže, zbog čega se osjećamo pretjerano puni i bolesno.
Ovo može dovesti do bolnih grčeva u crijevima. Jedete li brzo i ne žvačete li dovoljno, progutat ćete i više zraka, što može uzrokovati nadutost i nelagodu.
Mijenjajte strane
Žvačete li uvijek hranu na istoj strani? Tokom vremena to bi moglo otežati jedenje i uzrokovati bol.
‘Većina ljudi ima omiljenu stranu na kojoj žvače’, kaže profesor Andrew Eder s londonskog University Collegea.
Zbog ove navike može doći do većeg trošenje zuba na jednoj strani, površina zuba postaje ravnija i manje funkcionalna.
Žvakanje na jednoj strani takođe može dovesti do nelagode u mišićima i čeljusnom zglobu na toj strani.
Normalno žvakanje takođe s vremenom troši zube. Procjenjuje se da godišnje izgubimo od 10 do 20 mikrona cakline kroz svakodnevno trošenje.
A ako žvačete i neke stvari, poput olovke ili kose, svima oko sebe šaljete poruku da ste pod stresom.
Žvakanje u snu
Jedna od 10 osoba pati od bruksizma (škrgutanje zubima, stiskanje čeljusti za vrijeme sna).
‘Ovaj ozbiljan poremećaj spavanja obično se događa kao odgovor na povećane nivoe stresa i tjeskobu, unos kofeina, pušenje, alkohol i životne navike, kao što su loša prehrana i nedostatak tjelovježbe’, kaže dr. Guy Meadows, direktor Sleep Schoola u Londonu.
Bruksizam može istrošiti caklinu i slomiti zube, a zna uzrokovati i simptome migrene, upalu uha, poremećaje desni i probleme sa spavanjem.
Tretmani liječenja uključuju tehnike opuštanja i nošenje štitnika za zube.
Guma za žvakanje može promijeniti lice…
Kad žvačemo koristimo mišiće obje strane čeljusti. Ljudi koji tokom dana žvaču gumu za žvakanje mogu pretjerano aktivirati mišiće koji se mogu pretjerano razviti.
‘To može rezultovati time da pacijentovo lice izgleda četvrtasto’, kaže Luka Cascarini, maksilofacijalni hirurg iz londonskog West Middlesex University Hospitala.
Problem može i nestati ako prestanete žvakati. Obično se to događa samo kod nekih ljudi koji žvaču gume za žvakanje, a ne hranu, no nisu pogođeni svi koji žvaču.
Ako žvaču samo na jednoj strani, problem je u tom slučaju očitiji (obično jer im na drugoj strani nedostaju zubi). To može uzrokovati bol u donjem dijelu glave, čeljusti i vratu, a tokom vremena može doći do upale čeljusnih zglobova. Posjet stomatologu mogao bi pomoći.
…ili uticati na pamćenje
Dokazi nisu neoborivi, ali pretpostavlja se da žvakanje gume za žvakanje može zaustaviti stvaranje određene vrste pamćenja, tvrdi profesor Andrew Smith iz univerziteta Cardiff.
‘Mnogi aspekti pamćenja oslanjaju se na korišćenje tehnike ponavljanja riječi u glavi, a to je teško dok žvačete, ali ovo područje zahtijeva više istraživanja’, rekao je.
Gume za žvakanje takođe mogu imati negativan učinak na crijeva jer podstiču lučenje kiseline u želucu, ali budući da nema hrane ostaje višak kiseline.
‘To bi moglo uzrokovati gastritis, upalu sluznice želuca, čireve, probavne smetnje i bol’, kaže dr. Reed.
Osim toga, većina žvakaćih guma sadrži sorbitol, što može dovesti do viška plina i nadutosti.
…ili probuditi mozak
Studija Nacionalnog instituta za radiološke nauci u Japanu ukazuje da žvakanje stimulira rad mozga. Naime, kad su saučesnici prošli niz testova, oni koji su koristili gume za žvakanje imali su 10 posto brže reakcije u odnosu na one koji nisu žvakali.
Korišćenje MRI-a je dokazalo da žvakanje može uticati na osam dijelova mozga – uglavnom su uključeni u izvršavanje neke akcije ili motornih funkcija, objašnjava dr. Duncan Banks, direktor British Neuroscience Associationa. ‘Ti dijelovi mozga će se češće aktivirati kad ljudi žvaču gume za žvakanje’, dodao je.
‘Guma za žvakanje dakle povećava budnost, pomaže nam održati pažnju i poboljšava reakciju’, kaže profesor Smith.
‘Žvakanje stimulira trigeminalni živac, koji stimulira dio mozga koji je odgovoran za budnost. A znamo da žvakanje povećava broj otkucaja srca, što zauzvrat povećava protok krvi u mozgu. Ljudi koji žvaču gumu za žvakanje imaju povećanu produktivnost na poslu, što se uklapa u ono što studije pokazuju u laboratoriju’, dodaje profesor Smith, čiji su rad djelimično finansirali proizvođači guma za žvakanje.
Magazin.hr
