Liječnici desetljećima upozoravaju kako se bolesti srca i krvnih žila, kao i prerana smrt zbog njihovih komplikacija, mogu prevenirati. No to kao da nije dosta- piše Zivim.hr.
Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu. Procjenjuje se da će 2030. godine 23 milijuna ljudi umrijeti upravo zbog ovih bolesti.
Međutim, najmanje 80 posto prijevremene smrti zbog bolesti srca i moždanog udara mogle bi se izbjeći ako se vodeći rizični čimbenici stave pod kontrolu.
Koji su to?
pušenje,
nezdrava prehrana i s njom povezane povišene masnoće i šećer u krvi, hipertenzija te debljina,
pretjerana konzumacija alkohola
i tjelesna neaktivnost.
To može svatko!
Liječnici desetljećima upozoravaju kako se bolesti srca i krvnih žila, kao i prerana smrt zbog njihovih komplikacija, mogu prevenirati. A britanski su znanstvenici otišli i korak dalje te su u nedavnoj studiji, provedenoj na devet tisuća odraslih osoba u više od 40 zemalja, ustvrdili kako je svega 2000 koraka dnevno dovoljno da se rizik od moždanog i srčanog udara smanji.
Ako vas ta brojka straši, znajte da dvije tisuće koraka preračunato u vrijeme znači – tek 20 minuta vaše svakodnevice!
Također, naglašavaju kako sa 4000, odnosno dodatnih dvije tisuće koraka dnevno, rizik za obolijenje od kardiovaskularnih bolesti smanjuje do čak 20 posto. Dodajmo još kako je istraživanje provedeno na osobama smanjene tolerancije na glukozu, a to stanje, vjerojatno vam je poznato, može dovesti do dijabetesa i povećati rizik obolijenja od srčanih bolesti.
Takva, redovita tjelesna aktivnost pozitivno će utjecati i na problem prekomjerne tjelesne težine, a u kombinaciji sa zdravijim prehrambenim navikama, pogotovo mediteranskom, odrazit će se i na prethodno povišene razine kolesterola u krvi, kao i na mogući povišeni krvni tlak.
Ne, nije isto
Ljudi se zavaravaju misleći kako mogu prevariti tijelo ako jednom dnevno pojedu nešto što ne bi smjeli. To možda i jest istina, ako nije učestalo. Međutim, prijeđe li vam u naviku pa to činite baš svaki dan, imat će dugotrajne posljedice na vaš organizam koje se mogu očitovati upravo u već navedenim zdravstvenim stanjima – hipertenziji, masnoćama u krvi, debljini, problemima sa srcem…
Pekarski proizvodi proizvedeni od bijelog brašna, slastice i grickalice, suhomesnati, kao i unaprijed pripremljeni, pa duboko zamrznuti gotovi proizvodi, najčešće u većoj količini sadrže one komponente hrane čiji unos bismo trebali ograničiti.
Liječnici i nutricionisti stalno ističu opasnosti pretjeranog konzumiranja:
šećera
bijelog brašna
soli
Smanjite njihov unos! Naime, kao kod svega, i njihovi okusi samo su stvar navike, navike koja se može zamijeniti. A, znajte, i zdravije varijante imaju svojih čari (i hrpu prednosti).
Mediteranska prehrana smatra se zlatnim standardom pravilne prehrane za zdravlje srčano-žilnog sustava i povezuje se sa smanjenjem stope smrtnosti i obolijevanja od kroničnih bolesti.
