Ljudi, obično oni u godinama, koji čuju zvukove kliktanja, pucketanja ili škljocanja u ili oko zglobova koljena imaju veću vjerovatnoću da će razviti osteoartritis, u odnosu na one koji nemaju te simptome, pokazuje nova studija američke medicinske škole Baylor College of Medicine, piše “24sata“.
“Osteoartritis (degenerativni artritis, degenerativna bolest zglobova ili artroza) najčešći je oblik artritisa. Najčešće pogađa zglobove koljena, ruku, kukova i kičme. Do njega dolazi kad se zaštitna hrskavica na krajevima kostiju istroši i uništava tokom vremena, pa su kosti u dodiru jedna s drugom, što izaziva bol i ukočenost zgloba koljena“, objašnjava dr Tanja Pekez Pavliško.
Dodaje da su simptomi i povremeno oticanje, toplina i otečenost zglobova koljena, gubitak fleksibilnosti, deformacije i kvržice u koljenima, a može dovesti i do invalidnosti. Većina ljudi iznad 60 godina pokazuje bolest na rendgenskim snimkama, ali samo trećina ima simptome.
Ali, ako čuju škripanje u koljenima, u opasnosti su od razvoja hroničnih simptoma, upozoravaju istraživači ove studije sprovedene na gotovo 3.500 sredovječnih i starijih ljudi.
Naime, 11 posto onih koji su rekli da su im koljena uvijek “glasna” razvili su simptome artritisa u koljenu u roku od godinu dana, za razliku od 4,5 posto ljudi koji su rekli da im koljena nikad nisu kliktala ili škripala. U grupi koja je prijavila da su koljena ponekad ili često glasna, oko osam posto razvilo je simptome artritisa koljena kroz godinu dana.
Ipak, rano otkrivanje pomaže da se spriječi napredovanje artritisa. Često se postupno pogoršava, što možete usporiti održavanjem zdrave tjelesne težine kroz fizičku aktivnost i pravilnu ishranu.
“Vodite računa o zglobovima koljena, jer ona osjete svaki višak kilograma“, ističe doktorka.
Bolest može uticati na sposobnost pri hodanju, penjanju uz stepenice, ulazak u vozilo… Pri liječenju je važno uzeti u obzir tjelesnu težinu, pa prema tome odrediti aktivnosti koje ne izazivaju bol. Važno je da se ne prestane s aktivnostima jer treba ostati u formi.
“Preporučuju se aktivnosti poput hodanja, vožnje sobnog ili običnog bickla, plivanja i regulacija tjelesne težine, ali ne pretjerujte s fizičkim aktivnostima izvan svog ograničenja. Sve vježbe koje dovode do jačanja mišića natkoljenice pomažu u smanjenju tegoba, pa i obično višekratno savijanje i podizanje noge u koljenu“, objasnila je dr Tanja.
Izbjegavajte pritiske na zglobove, neprirodne pokrete, nošenje teškog tereta… Bol i upalu mogu olakšati i protivupalni lijekovi, ali pazite, jer pretjerana upotreba može dovesti do problema sa želucem i krvarenja.
