Kivi (Foto: Cure.ba)
Upravo su u jesenskim bojama, fitohemikalijama, sadržani brojni razlozi zdravstvenih prednosti jesenjih plodova. Pojam fitohemikalije obuhvaća stotine, a možda i hiljade, biološki aktivnih, nenutritivnih hemikalija pronađenih u biljkama. Fitohemikalije su često biljni pigmenti, odnosno nosioci boje voća ili povrća. Mnoge fitohemikalije imaju pozitivan učinak na zdravlje čovjeka.
Redovan unos hrane bogate antioksidansima (voće, povrće i cjelovite žitarice) djeluje pozitivno na zdravlje. Voće i povrće te cjelovite žitarice sadrže na stotine antioksidansa – vitamina i fitohemikalija – koji često djeluju sinergistički. Stoga se pri odabiru voća i povrća valja odlučiti na raznovrsne i raznobojne plodove jer ćemo samo tako osigurati različite fitohemikalije koje posjeduju raznovrsna korisna djelovanja u organizmu. Riznicu vrijednih nutrijenata i fitohemikalija naći ćete prije svega ako jedete:
1. KIVI
Kiwi izvorno potiče s Novog Zelanda, a dobio je ime po ptici koja živi u tim krajevima. Danas se kiwi uzgaja na Mediteranu i u Južnoj Africi, Americi i Rusiji. Kiwi je zaista prava riznica vitamina C, a samo jedan plod sadrži 120 % preporučene dnevne količine tog važnog vitamina.
Energetska vrijednost kiwija je niska, te se smatra idealnom dijetalnom namirnicom. U isto vrijeme sadrži visok udio prehrambenih vlakana i važnog elektrolita kalija. Kiwi se preporučuje svima, a posebno osobama s oslabljenim imunološkim sistemom, te povišenim krvnim pritiskom.
2. MANDARINA
Mandarina je član znamenite porodice agruma, te sadrži brojne tvari koje pomažu u obrani od bolesti. Najznačajnije fitohemikalije koje sadrže mandarine su flavonoidi i terpeni, a važni vitamini koje sadrži su vitamini C i A. Nije slučajno što ovo voće dozrijeva upravo u doba kad se bude prehlade i viroze, te je preporučljivo posegnuti za mandarinama u svrhu prevencije ovih nevolja.
Naime, vitamin C iz mandarine bolje će se apsorbirati i njegova će učinkovitost biti veća zbog udjela bioflavonoida koji potpomažu djelovanje vitamina C. Vitamin A dobivamo iz mandarina u obliku beta-karotena, koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Poznata uloga vitamina A je očuvanje zdravih sluznica i kože – prve linije obrane od virusa i bakterija. Mandarina je idealna poslastica za sladokusce koja ne ugrožava njihovu liniju.
3. KESTEN
Kesteni se pojavljuju i konzumiraju još u prethistoriji na prostorima Mediterana i Azije. U početku su uzgajani u Kini, Japanu, Italiji i Španjolskoj. Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Razlikuju se od ostalih orašastih plodova zbog nižeg udjela masti i visokog udjela škroba.
Imaju posebnu teksturu i sladak, blag okus. Po nutritivnom sastavu slični su smeđoj riži, a odličan su izvor elemenata u tragovima (minerala koji su nam potrebni u vrlo malim količinama). Proteini im nisu jača strana, ali zato su vrlo bogati škrobom, te je od ovih plodova moguće napraviti i brašno. Kesten je jedini orašasti plod koji sadrži vitamin C, a predstavlja izvrstan izvor vitamina B6 i dobar izvor kalija i folne kiseline.
4. ORASI
Smatra se da orasi izvorno potiču iz Perzije, a sade se od drevnih vremena širom cijeloga svijeta. U svom sastavu imaju veliku količinu masti, te su stoga svojevrsne energetske bombe. Svakako valja istaknuti da su masti koje sadrže orasi uglavnom višestruko nezasićene, dakle radi se o onim mastima koje su poželjne u prehrani čovjeka današnjice.
Naime, tokom proteklih stotinjak godina, tzv. trend zapadnjačke prehrane zanemario je unos ovih vrijednih masnoća. Smatra se da je ovaj obrat u prehrani prouzročio povećanu učestalost kardiovaskularnih bolesti. Ipak, kada konzumirate orahe, pripazite da Vaš ukupni energetski unos ne bude izrazito povišen i “uštedite” na drugim namirnicama, npr. ograničite unos zasićenih masnoća.
5. GROŽĐE
Grožđe je ukusna namirnica tokom ljetnih i jesenskih mjeseci. Sadrži obilje flavonoida koji su nosioci boje ovoga voća, a zaslužni su za cijeli niz povoljnih uticaja na zdravlje čovjeka, posebno za očuvanje kardiovaskularnog sistema. Važan mineral kojeg nalazimo u grožđu je bor, a adekvatna količina bora važna za očuvanje zdravih kosti.
6. KUKURUZ
Kukuruz je nutritivno vrijedna namirnica koja pritom ne opterećuje organizam suvišnim kalorijama budući da u jednom klipu prosječne veličine sadrži 80 – 100 kcal. Svjež i sladak, kukuruz je bogat ugljikohidratima i siromašan mastima te stoga predstavlja izvor brzo raspoložive energije. Masti koje prevladavaju u kukuruzu su višestruko i jednostruko nezasićene.
Kukuruz je vrlo dobar izvor tiamina (vitamina B1) te je dobar izvor mnogih drugih vitamina i minerala, uključujući vitamin B5, folnu kiselinu, niacin, vitamin C, fosfor, kalij i magnezij. Bogatstvo prehrambenih vlakana čini ovu namirnicu posebno vrijednom.
7. JABUKA
Zrele mirisne jabuke siguran su znak da je jesen pred vratima. Stablo jabuke potiče iz istočne Europe i jugozapadne Azije, odakle se proširilo po cijelom svijetu te nam je danas na tržištu dostupno više od 7 000 vrsta. Stara izreka ‘Jedna jabuka dnevno drži nas podalje od doktora’ nije tek dio folklora. Prema novijim istraživanjima, jabuka je izrazito zdrava namirnica koja sadrži vrijedne tvari – prehrambena vlakna, flavonoide, vitamine i voćni šećer fruktozu.
Jedna jabuka srednje veličine osigurava 3 grama vlakana, što je više od 10 % preporučenog dnevnog unosa. Čak i bez kore, jabuka srednje veličine sadrži 2,7 g vlakana. Zbog raznolikog sadržaja vlakana, jabuka posjeduje brojna povoljna svojstva. Svakodnevno konzumiranje jabuka pomaže pri snižavanju povišen holesterola, detoksikaciji, štiti od pojave malignih bolesti te pospješuje probavu.
Flavonoidi, vrsta pigmenta u jabukama, intenzivno se istražuju. Ovim molekulama pripisuju se brojna povoljna svojstva, posebno preventivno djelovanje na razvoj bolesti srca. Kora jabuke i luk najbogatiji su izvori moćnog flavonoida kvercetina. Povoljna djelovanja ovog flavonoida leže u njegovoj antioksidativnoj aktivnosti, posebno u sprezi s vitaminom C koji također nalazimo u jabukama, piše Vitamin.hr.
cure.ba
