visibaba (foto:Mondo)
Ed Hokins sa britanskog Univerziteta Riding, u razgovoru za “Dojče vele” kaže da je u posljednjoj deceniji zagrijevanje bilo neznatno. Ali taj razvoj nije neočekivan: “Uvjereni smo da je emisija ugalj dioksida velikim djelom bila odgovorna za zagrijevanje u posljednjih 150 godina. Ali ne računamo s tim da će sada svaka godina biti toplija od prethodne“.
Britanski naučnik kaže da se u određenim vremenskim periodima dešavaju promjene u okeanu. Hokins pretpostavlja da je zagrijevanje posljednjih godina tokom prirodnog kružnog toka u dubini okeana apsorbovano, tako da ne može da se izmjeri na površini.
Zemlje kao na primjer Kina, za proizvodnju energije dosta koriste ugalj što u atmosferu izbacuje sitnu prašinu koja dodatno hladi Zemlju.
Kao drugi mogući razlog, Hokins navodi sve veće sagorijevanje uglja u zemljama kao što su Kina i Indija. Sitna prašina koja tako nastaje u atmosferi, mogla bi da hladi Zemlju, tako što ponovo reflektuje sunčevo zračenje nazad u svemir.
Peter Lemke sa Instituta za polarna i morska istraživanja “Alfred-Vegener”, upozorava da se za razvoj klime ne može uzeti prosječan period od pet godina, već period od tri decenije. Lemke naglašava da je temperatura u posljednjih 15 godina i te kako porasla: “Globalno gledano, 2010. je bila najtoplija godina, 2005. je samo neznatno bila manje topla. Temperature su od 1978. znatno povećane“.
Prema različitim modelima, procjenjuje se da će temperatura u idućih sto godina porasti od 1,5 do šest stepeni. “Novi izvještaj Svjetskog savjeta za klimu koji će biti objavljen 2014, neće moći da riješi problem velikog raspona tih procjena”, kaže Lemke i dodaje da trenutno usporavanje zagrijevanja nikako nije razlog za ukidanje uzbune.
“Hladni periodi mogu se objasniti stabilnom zonom visokog pritiska iznad Skandinavije”, kaže Lemke. Riječ je o meteorološkom, a ne klimatskom fenomenu. Globalno gledano, zima jeste bila toplija nego inače, naglašava Lemke: “Interesantno je da neke studije o klimi pokazuju da takva zona iznad Skandinavije može da nastane kada se prethodno tokom ljeta i jeseni znatno smanji ledena kora na Arktiku. To smanjenje leda zagrijeva okean koji potom predaje najesen toplotu atmosferi i stara se za nastanak zone visokog pritiska koja je nešto stabilnija nego inače.“
Hladno proljeće ove godine čini se da potvrđuje tezu Vladimira Petukova sa Instituta sa proučavanje posljedica promjena klime u Potsdamu. Taj naučnik je u studiji objavljenoj 2010. naveo: “Oštre zime ne protivrječe slici globalnog zagrijevanja, prije je upotpunjuju”.
Mondo
