žena (foto:cure.ba)
DŽIN ŠINODA BOLEN, profesorka za Univerziteta u Kaliforniji, autorka je svjetskog bestselera “Boginja u svakoj ženi”. Kao jedna od sljedbenica Karla Gustava Junga (začetnika analitičke psihologije koji je u psihologiju uveo pojam “arhetipova”, odnosno obrazaca instinktivnog ponašanja ljudi sadržanih u kolektivnom nesvjesnom), analizirala je mitove i starogrčke boginje, predstave o ženama koje postoje u našem nesvjesnom duže od 3000 godina.
Tako je došla do sedam osnovnih arhetipskih obrazaca ponašanja žena. Kada ih osvijestimo, moći ćemo da odlučimo koje boginje će se u nama ispoljiti i kojoj ćemo dati prednost.
A do tada jedna, a katkada i više njih, vladaće životom svake žene i, u zavisnosti od životnog razdoblja u kojem su, uticaće na pozitivne i negativne crte koje ispoljavaju, na stavove i ponašanje.
Arhetipovi će vam pomoći da saznate da li ste sestra, tatina ili mamina ćerka, supruga, mudra žena, ljubavnica ili majka i da se oslobodite nekih negativnih obrazaca u ponašanju i tako postanete srećnija i bolja, kako za sebe tako i za druge. Osim toga, sedam boginja, tačnije arhetipskih predstava, Bolenova je podijelila u tri grupe: djevičanske, ranjive i alhemijsku.
* Djevičanski arhetip
Tu spadaju Artemida, Atina i Hestija, koje su u grčkoj mitologiji bile djevice. Ali, to ne znači da djevičanske boginje “muška ruka nikada nije dotakla”, već da im nije bitan emotivni odnos. Ove tri boginje personifikuju žensku potrebu za samostalnošću, ostvarivanju životne misije. Žene u kojima dominiraju ove boginje ne ispunjava muškarac, već rad na sebi. Artemida personifikuje nezavistan ženski duh usmjeren na dostignuće, Atina je razumna, samosvjesna žena, a Hestija je strpljiva i nedodirljiva žena koja zadovoljstvo pronalazi u samoći.
Artemida, boginja lova i Mjeseca, arhetip sestre: Žena kojom vlada Artemida smatra da može da brine sama o sebi, voli izazove, aktivna je i predstavlja slobodan ženski duh. Brak i djeca joj nisu potrebni ako nema aktivne arhetipove Here i Demetre. Za nju je najveća vrijednost sloboda, pa ne dopušta da bude sputana.
Nedostatak emotivne bliskosti kompenzuje bliskim prijateljskim i sestrinskim odnosom. Artemida se bori protiv nasilja nad ženama i za prava obespravljenih i ugroženih. U potpunosti se usredsređuje na cilj, naročito ako ima konkurenciju. Ona je i biće divljine i snažno je povezana sa prirodom.
Koje su njene slabosti? Ako nema uslova da se ostvari, može da postane frustrirana i depresivna. Ili, kada se potpuno usredsredi na viši cilj može da zaboravi na ljude oko sebe i tako im nanese bol.
Zbog snažne strasti za pravdom umije da se pretvori u surovog i nemilosrdnog borca. Savjetuje joj se da kroz sopstveni bol nauči da bude ranjiva. Najgori aspekt njenog karaktera je taj što je emocionalno nedostupna, a umije da bude i nemilosrdna. Trebalo bi da razvija saosjećanje i nauči da oprašta i sebi i drugima. Tek tada će uvidjeti da joj je bliskost potrebna koliko i nezavisnost.
Atina, boginja mudrosti, arhetip tatine ćerke: Prepoznaćete je u jakim poslovnim ženama, nema potrebu da se emotivno veže za muškarca, ali joj je stalo da se u muškom svijetu profesionalno dokaže i da korača rame uz rame sa muškarcima. Vješta je i mudra. Čak i kada nije šef, na svim društvenim poljima pokazuje da umije strateški da razmišlja i da se usredsredi na posao.
Samouvjerena je, prestroga i njome ne vlada srce već razum, pa kao takva plaši muškarce. U odnosu sa njima teži partnerstvu, ravnopravnosti i uvažavanju. A, kako je očeva mezimica, privlače je moćni i uspješni muškarci koji odgovaraju arhetipu patrijarhalnog oca, šefa, vođe.
Slabosti? Predstavljena je u oklopu koji simbolizuje njenu snagu, ali i rigidnost. Ne dotiču je tuđi problemi. Međutim, ako ne nauči da bude otvorena za druge ljude, taj oklop postaje njen zatvor, a ona usamljena. Da bi iskazala žensku stranu neophodno je da postane solidarna sa drugim ženama i da počne da pokazuje saosećajnost prema slabijima ili ljudima koji cijene druge vrijednosti. Od uloge ratnice i mudrice odustaje tek kada se i sama ostvari kao majka. Tada može da razumije svoju majku ali i druge žene, što joj pomaže da postane opuštena, spontana i spremna da prizna da su joj potrebni zagrljaj i utjeha.
Hestija, boginja ognjišta, arhetip mudre žene, tetke: Ova boginja predstavlja duhovni princip u svakoj ženi. I ona je okrenuta ka unutrašnjem životu i traženju smisla života. Nenametljiva je, mirna, sama sebi dovoljna. Sklona je meditaciji i ritualnim aktivnostima koje je čine spokojnom.
Riječ je o usamljenoj ženi koja mir pronalazi u svom domu. Ljudi vole njeno društvo, jer joj je dom savršeno uređen i odiše toplinom. Ipak, žena vođena ovim arhetipom često se povlači u sebe kada je neko emotivno povrijedi, pa se događa da postane stranac u sopstvenoj kući.
Ako izgubi emocionalno uporište u svom domu, ona kreće u potragu sopstvenog ja. Tada je bitno da poradi na samopouzdanju, tako što će u sebi aktivirati arhetipove Atine ili Artemide. Ovoj ženi seksualnost nije mnogo bitna. Ona privlači tradicionalne muškarce koji vole tihu ženu i brižljivu domaćicu.
Slabost? Ako u arhetipu Hestije prevlada usredsređenost na svoju unutrašnjost ili na onostrano, ona gubi odnos sa realnim životom, postaje usamljena i neupotrebljiva za svakodnevno funkcionisanje.
* Ranjivi arhetip
U ranjive boginje spadaju Hera, Demetra i Persefona i predstavljaju arhetipove tri dominantne ženske uloge: supruge, majke i ćerke. Njihovi identiteti zavise od veza koje uspostavljaju u životu. Ranjive su jer su okrenute drugima i teže ka bliskosti.
Hera, boginja braka, arhetip supruge: Najveće zadovoljstvo pronalazi u emotivnom odnosu sa muškarcem, ali tek kada se taj odnos završi brakom. Žena kojom Hera vlada ne želi samo da se uda, ona želi da se uda za nekog pored koga će moći da dobije status koji zaslužuje. Privlači je brižan i sposoban muškarac. Mužu daje prednost, čak i pred sopstvenom djecom, a dan vjenčanja smatra najvažnijim u životu. Stalo joj je do trajnog partnerskog odnosa. Zbog toga su mitovi o njoj i Zevsu ispunjeni strašću, ali i konfliktima i ljubomorom.
Slabost? Ako je nesigurna u sebe pokazuje snažnu ljubomoru i posesivnost. Ne umije da se posveti ničemu drugom osim odnosu sa muškarcem. Kada nije zadovoljena njena potreba da bude “nečija žena”, postaje apatična jer se, kao neudata, osjeća neispunjenom i neuspješnom. Okrenutost radu, kao i aktiviranje Atine, može da ublaži negativne posljedice ovog arhetipa. Ako nije udružena sa Demetrom, žena vođena Herom nema izražen majčinski kapacitet, jer svu energiju ulaže u očuvanje partnerskog odnosa. Negativna strana žene Here najvidljivija je kada je odbaci bračni partner. Ako je muž prevari, ona ljutnju usmjerava na suparnicu. Sreća žene Here zavisi od toga koliko joj je muž odan, koliko mu je važan brak i koliko je cijeni kao suprugu. Čak i poslije razvoda ona se ponaša kao legitimna supruga. Odnosi sa ženama nisu joj naročito važni, pa je u opasnosti da, po izlasku iz emotivne veze, postane najusamljenije i najdepresivnije stvorenje.
Demetra, boginja žita, arhetipska majka: Ova boginja u ženama budi želju za materinstvom i brigom za potomstvo. Iako nije jedina boginja koja je imala djecu, Demetra je boginja za koju je odnos sa ćerkom Persefonom bio najvažniji od svih. Djevojke vođene ovim arhetipom su one koje prve u društvu osjete maternji instinkt, koje prve dobiju bebu, koje sa čežnjom gledaju djecu ili trudnice na ulici. Ali, ona brine i o drugima, sjajna je domaćica, njen dom je uvijek otvoren za prijatelje. Spremna je da svakome pruži pomoć, pa se često bavi nekom od profesija gdje to dolazi do izražaja. Ona je i vaspitačica i pedijatar.
Slabost? Zbog dominantne potrebe da se o nekome brine i njeguje ga, nameće odnos zaštitnika i žrtve, što je problem kada tako postupa prema odraslima. Može da bude velikodušna ali i destruktivna majka koja djecu želi da kontroliše i kada ona porastu i požele da napuste dom. I u odnosu sa muškarcima često preuzima ulogu majke. Da ne bi bila depresivna i pasivno agresivna, što je često slučaj, potrebno je da svjesno odustane od kontrole, da podstiče nezavisnost svoje djece i razvija sopstvena interesovanja zbog kojih će biti ispunjena i izvan majčinstva.
Persefona, gospodarica podzemlja, arhetipska mamina ćerka: To je vječita djevojčica. Mit o Persefoni, koja je nepažnjom završila u podzemnom carstvu kao Hadova žena i kraljica podzemlja, ukazuje na lakomislenu stranu ženske ličnosti. Žena je vođena ovim arhetipom svaki put kada želi da isproba nešto novo, kada ne može da odluči, kada joj se čini da je tuđe uvijek slađe. Žena je prava Persefona i kada uživa u muškim udvaranjima. Prihvata ljude onakvima kakvi jesu i ne osuđuje ih sve dotle dok su joj zabavni.
Ako završi školovanje i uspije da se odluči za samo jednu profesiju, može da bude sjajan pedagog ili savjetnik, a odgovaraju joj i kreativni poslovi koji ne zahtijevaju ustaljeno radno vrijeme i formu.
Slabost? Njen osnovni problem je nespremnost da odraste, prevelika bliskost s majkom, kao i to što se u odnosu sa muškarcem nesvjesno prilagođava onome što muškarac želi da ona bude. Kako je otvorena za nova iskustva i spremna na promjenu, Persefonu je dobro njegovati kao simbol mladosti u ženi, ali je važno i da bude razborita. Hirovitost i nestrpljenje negativne su karakteristike ovog arhetipa, a opasnost je što se teško suočava sa starenjem.
* Alhemijski arhetip
U trećoj kategoriji je samo Afrodita, boginja ljubavi i ljepote, najprivlačnija od svih. Imala je mnogo ljubavnih veza i djece. Ulazila je u veze po sopstvenom izboru i nikada nije bila žrtva. Na taj način sačuvala je autonomiju, poput boginja djevica, ali i ostvarila značajne emotivne odnose kao ranjive boginje. Arhetip Afrodite motiviše žene da vrednuju kreativnost i budu otvorene za promjenu.
Afrodita, boginja ljubavi i ljepote, arhetip ljubavnice: Njenim čarima, koje nisu vezane samo za fizičku ljepotu, teško je odoljeti. Moćna je zbog sposobnosti da se posveti ljudima i učini da se oni osjećaju posebnim, ali i snažnog kreativnog duha. Žena kojom vlada Afrodita želi da voli i da bude voljena, ali ne mora da bude u emotivnoj vezi ili braku. Uživa u prijateljstvima i svim drugim vrstama odnosa, ali bez obaveza i uslovljavanja. Žena kod koje dominira ovaj arhetip je zavodnica, dama, privlači muškarce i uživa kad su oni u nju zaljubljeni. Često žudi za djecom, ali više zbog zaljubljenosti u muškarca sa kojim želi potomstvo nego zbog jakog maternjeg instinkta. Privlačna je muškarcima, ali često nije srećna u ljubavi jer je privlače uglavnom oni koji prema njoj nisu dobri. Zaljubljive je prirode i za svakog muškarca misli da je onaj pravi, ali samo dok traje zaljubljenost.
Slabost? Otvorena je za novo i lijepo, pa često ne razmišlja o posljedicama. Samodovoljnost u slučaju Afrodite često može da sklizne u narcisoidnost, a zaljubljenost u patološku opsesiju voljenom osobom. Žena Afrodita treba da nauči da svoju volju za životom ne može da zadovolji bez poštovanja drugih, a da značajne osobe u svom životu treba da njeguje kao što njeguje sopstvene snove, ambicije i kreativnost.
Novosti
