eurovision (foto:cure.ba)
Drugim riječima, uticaj „susjedskog“ glasanja koje je dosad znalo znatno popraviti plasman natjecatelja iz regije, bit će osjetno slabiji.
Do prošle godine, praksa je bila da se na osnovu mišljenja stručnog žirija i, odvojeno, glasova publike, bodovi dodjeljuju samo za 10 najboljih pjesama. To jest, na osnovu mišljenja žirija 10 najboljih pjesama dobijalo bi bodove 12, 10, 8, 7, i tako do 1. Ista procedura se ponavljala na osnovu glasova publike. Kompozicija koja bi dobila najviše bodova žirija i od publike na posljetku bi uživo u programu dobila 12 bodova.
Od ove godine, žiri će na osnovu vlastite prosudbe rangirati sve pjesme (osim onih iz vlastitih država) od najbolje do najlošije. Ista procedura se ponavlja i za glasove publike. Redna mjesta se zatim zbrajaju i 12 bodova, primjerice, dobija zemlja s najmanjim zbrojem.
Na primjeru to izgleda ovako:
Recimo da je po starom sistemu glasanja država A bila najbolja po glasovima publike, ali posljednja po glasovima žirija. Dok je država B bila 11. i po mišljenju žirija i po glasovima publike. Tada je konačan rezultat izgledao ovako:
Država A: 12 bodova (od publike) + 0 bodova (od žirija) = ukupno 12 bodova
Država B: 0 bodova (od publike, jer je tek 11. po broju glasova, a samo je prvih 10. dobijalo bodove) + 0 bodova (od žirija, po istom principu kao i s publikom) = ukupno 0 bodova.
To znači da je država A po starom sistemu samo na osnovu glasova publike bila bolje rangirana od države B, iako je država B dobila podjednake “simpatije” i publike i žirija.
U novom će sistemu to izgledati drukčije:
Država A: 1. mjesto (po glasovima publike) + 25. mjesto (po žiriju) = ukupno 26. mjesto
Država B: 11. mjesto (po publici) + 11. mjesto (po žiriju) = ukupno 22. mjesto
Budući da je u novom sistemu bolje rangirana pjesma s manjim zbrojem, vidimo da će država B biti bolje plasirana od države A.
Index.hr
