U situacijama kad s još 20-ak, a ponegdje i stotinjak kolega dijelimo tijesnu salu ili amfiteatar, kad još malo toga znamo o životu i autoritetima uopšte, ideja da se odvažimo i uspostavimo kontakt s profesorima može u nama izazvati nelagodu pa čak i paniku, piše “Studomat“
Slično je osjećala i profesorica Phoebe Bronstein kad je kao brucošica došla na Univerzitet u Kaliforniji, konkretno predavanje “Historija rock ‘n’ rolla” koje je, zajedno s njom, slušalo još 400-tinjak kolega. Na prvoj godini studija većina predavanja bila je jednako masovna, a profesori su joj djelovali distancirani, zastrašujući i jako zauzeti. Stoga zapravo nikada nije pričala s njima.
Danas Phoebe predaje pisanje i medije i jedna od prvih stvari koje kaže svojih studentima jest da upoznaju svoje profesore i da im se obrate s bilo kojim pitanjem koje im žele postaviti.
Vrijeme za konsultacije tajno je oružje studenata, smatra, a većina studenata to ne zna koristiti. Razgovor u četiri oka s profesorima pomaže studentima da napreduju, lakše polože ispite i dobiju bolje ocjene. Također pomažu studentima da stvore lične kontakte i odnose s profesorima što im može jako pomoći u situacijama kad im zatrebaju preporuke za stipendije, poslijediplomske studije i slično.
Ali, većina studenata bez obzira na sve ove prednosti i dalje izbjegava konsultacije i razgovore nasamo s profesorima, a neki čak i zaziru od posjećivanja profesora u vrijeme konsultacija jer misle da će na taj način omesti profesore u njihovom radu i smetati im. Istina je da su konsultacije predviđeno vrijeme baš za rad sa studentima i ne bi vam trebalo biti neugodno u to vrijeme (ili bilo koje drugo koje dogovorite s profesorima) pokucati na njihova vrata.
Dobra i loša pitanja
Bez obzira na savjet da na konsultacije odlaze što češće, profesorica ipak savjetuje da na takve razgovore dolazite spremni. Pitanja poput “Možete li mi reći šta je najvažnije s današnjeg predavanja?” ili “Možete li mi dati višu ocjenu?” nisu baš najbolje strateški osmišljena i samo bi mogla naljutiti vaše profesore. Konkretna pitanja o nekom dijelu literature koji ne razumijete ili o napomenama pisanja rada koje ne shvatate dobri su razlozi da odete na konsultacije.
Pitanja i konsultacije pomažu i vašim profesorima koji će vam lakše i bolje pomoći ako shvate način na koji razmišljate ili upoznaju vas i područja vaših interesa. Tako će vam lakše predložiti temu za seminar ili završni rad, ali i pristati na različite oblike mentorstva.
U ovakvom odnosu obostranog upoznavanja, studenti će radije učestvovati u raspravama na predavanjima jer će slobodnije i lagodnije izražavati svoja mišljenja.
Ostanite u kontaktu i nakon diplome
Ličniji odnos s profesorima garantuje vam pomoć i savjetovanje i nakon diplome. Neki će vam profesori rado pomoći u sastavljanju biografije ili pisanju preporuke za posao, ako ste se dokazali i ako su vas upoznali u dobrome svjetlu, savjetovat će vas i po pitanju master ili doktorskih studija, stipendija ili jednostavno po pitanju dobrih knjiga ili serija.
Zbog toga nemojte raditi istu grešku kao i većina kolega! Odmah početku akademske godine uspostavite kontakt s profesorima, predavačima i asistentima koji vam se čine zanimljivima i predstavite se. Neće svaki inicijalni kontakt završiti prijateljskim odnosom, ali zasigurno ćete imati više koristi i od takvih odnosa nego od utapanja u anonimnosti studentske mase.
Zapamtite da su konsultacije tu za vas, a i profesorima je puno zanimljivije kad im se u kabinetu pojave studenti i skrate im vrijeme koje ondje provode zbog njih.
