Dr Saša Milićević je u “Beogradskoj hronici” napomenuo da simptomatologija zavisi od uzrasta, pa se čak može steći utisak da se ne radi o istoj bolesti.
“Kada vi slušate odraslu osobu koja kaže: “Imao sam plitko disanje, pa mi je nestao ukus i miris, pa sam počeo da kašljem, imao sam temperaturu, a moje dijete je dobilo virus i ništa, samo je prestao da jede i bilo je pospano”. A test je pokazao da su i otac i to dijete bili pozitivni”, rekao je dr Milićević, prenosi “Alo!“.
Napomenuo je da je velika enigma zašto djeca imaju blažu kliničku sliku.
“Da li je to zbog toga što su receptori drugačiji kod djece pa se virus teže vezuje ili se djeca zaista razbole, ali bolje tolerišu. Ima mnogo ispitivanja, ali još nema nijedno pravo objašnjenje. Čim ih ima desetak, znači ne možemo ni za jedno skroz da se uhvatimo dok se to ne ispita do kraja”, objasnio je.
Tinejdžeri su, pak, po simptomima bliži odraslima: “Kažu nemam miris i ukus, teže dišem, nekada kažu kao da nisam ja ja, pojavljuju se promjene na koži, takozvani kovid prsti, koji budu crveni kao pečeni. Bilo je i slučajeva upale uha. Jeste to respiratorna bolest po načinu na koji ulazi u naš organizam, ali po svom dejstvu nije respiratorno nego sistemsko oboljenje koje zahvata sve organe”.
Roditelje muči i pitanje da li kovid ostavlja posljedice na zdravlje djece.
“Jedna od komplikacija je taj Kavasakijev sindrom, koji zahvata sitne krvne sudove i zahvata krvne sudove srca. Naravno ne kod sve djece, ali se kod jednog broja pacijenata javlja. Postoji i takozvani sindrom sistemskog inflamantornog odgovora gde organizam počinje mnogo snažnije da reaguje – imunološki ne samo da gađa virus nego da ubija i različite ćelije našeg organizma koje su zdrave i kije nisu neprijatelji našeg organizma”, odgovorio je i dodao: “A da li će biti nekih udaljenih posljedica u smislu fibrotičnih promjena na plućima, promjena na srcu, kao što je javlja kod odraslih, da li će možda biti obuhvaćena jetra ili neki drugi organ, to ćemo vidjeti. Nadamo se da neće, ali još je rano da o tome pričamo”.
Pedijatar je istakao da djeci treba davati vitamine i suplemente, ali da treba biti umjeren u tome.
“Sada ima mnogo tih preparata, svaki ima u svim nazivu nešto imuno, onda se ljudi nekada zbune ne mogu da se sjete kako se koji preparat zove. Ti preparati su dobri, ali moraju da se daju u saradnji sa pedijatrom i nikako ne smiju da isključe klasičnu kvalitetnu ishranu punu vitamina”.
Istakao je da su posebno dobri preparati na bazi cinka, selena, bakra, vitamina D i C.
“Najvažniji je epidemijski podatak, ako roditelji imaju virus, onda ćemo raditi test i djetetu, ali ako dijete, recimo, kašlje nekoliko dana i nemate podatak nikakav da neko u okolini ima, onda mi to malo sačekamo upravo zbog toga što je simptomatologija blaža”, objasnio je pedijatar i poručio da djeca sa blažim simptomima ne treba da idu u školu ili vrtić:
“Zaista, i pri najmanjoj pojavi bilo kakvog simptoma – temperature, curenja nosa, malaksalosti, gubljenja apetita, dijareje, pa čak i promjene raspoloženja – dijete je bolje isključiti, ne mora da znači da je kovid, može da bude i banalna infekcija”.
Savjetovao je roditeljima da djecu odvedu pedijatru ko ih dobro poznaje:
“Krvna slika je vrlo važna i pregled i test je najvažniji, ali taj test nekada može da bude diskutabilan, pogotovo u dječijem uzrastu”.
