Znanstvenici iz različitih zemalja su se zainteresirali za ovo pitanje i napravili opsežna istraživanja o procjeni inteligencije djece s obzirom na dob njihovih roditelja, ali i na neke druge čimbenike, piše Index.
Pokazalo se da postoje i neke ne baš očigledne stvari koje mogu utjecati na inteligenciju i emocionalni razvoj djeteta, prenosi portal BrightSide.1. Bebina inteligencija ovisi o dobi roditelja
Svako dijete koje se rodi je vrsta “mutanta”.
Točnije, djeca imaju oko 70 mutacija koje njihovi roditelji nemaju, a broj mutacija izravno je povezan s njihovim kognitivnim sposobnostima. Što je više mutacija, osoba se neće intelektualno razvijati na normalan način.
S obzirom na to da su većinom spermiji odgovorni za broj mutacija, za djecu je lošije ako je otac stariji, dok su stvari malo drugačije kada je riječ o dobi majke. Što je buduća majka starija, inteligencija djeteta će biti veća.
Stručnjaci misle da nije riječ samo o genima već i o socijalnim čimbenicima: starije žene su bolje obrazovane, iskusnije, znaju što žele i vjerojatno nisu previše avanturističke.
2. Genetski testovi su dobra ideja, čak i ako mislite da nemate nikakvu bolest
Testovi provjeravaju vaš DNK te već prilikom planiranja trudnoće potencijalno otkrivaju postojanje nekih genetskih bolesti.
Prije trudnoće b trebali otići i na testove koji provjeravaju prisutnost gena koji mogu uzrokovati određene poremećaje, za koje možda niste ni znali da ih imate. Stručnjaci će procijeniti vjerojatnost da će vaše dijete imati sporni gen.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
3. Razvoj djeteta povezan je s time koliko se majka brinula o sebi tijekom trudnoće
Kako bi se živčani sustav pravilno razvio, mozak ponekad treba biti pod stresom, ali važno je paziti na njegovu razinu. Opće je poznato da previše anksioznosti nije dobro. Vodeći se time, tim sa Sveučilišta Johns Hopkins proučavao je nekoliko trudnica od kojih je svaka imala fakultetsku diplomu i bila je fizički te psihički zdrava.
Tijekom trudnoće i u dobi do djetetove druge godine, stručnjaci su procijenili razinu stresa kod žena i kognitivne sposobnosti djece. Otkrili su da su djeca čije su majke imale nizak ili umjeren nivo stresa intelektualno i fizički naprednija i obrnuto – ako je žena bila previše pod stresom, njezino je dijete bilo manje razvijeno od ostale djece.
Znanstvenici su na kraju istraživanja zaključili da se razvoj dječjeg mozga poboljšava samo ako su majke u trudnoći pod umjerenim stresom.
4. Razina stresa trudnice utječe i na raspoloženje njezina budućeg djeteta
U prošlosti se vjerovalo da je temperament osobe nešto s čime su rođeni i da na njega ništa ne utječe.
Sada se ovaj koncept mijenja: stručnjaci aktivno proučavaju razvoj fetusa u maternici i pronalaze sve više dokaza da embriji mogu osjetiti stres svojih majki.
Tako su u jednom od pokusa znanstvenici promatrali 50 trudnica. Pratili su otkucaje srca dok su radili “Stroop test” (test koji uzrokuje anksioznost). Ako je žena bila depresivna ili je imala povišen nivo anksioznosti prije testa, test je uzrokovao ozbiljno povećanje broja otkucaja srca. Naravno, povećala se i brzina otkucaja srca fetusa.
Znanstvenici su došli do zaključka da ako fetus reagira na majčin stres sa značajnim porastom broja otkucaja srca, velike su šanse da će dijete biti hiperaktivno.
Upravo zato, liječnici preporučuju da trudnoću i testove sve buduće majke shvate vrlo ozbiljno.
