Većina ljudi u regionu nije ni čula za data science. I Branko Kovač, jedan od osnivača udruženja “Data science Srbija”, priznaje da je to zanimanje teško opisati. Ono što je zanimljivo jeste da ovi stručnjaci vrlo lahko mogu da rade i za kompaniju Marka Zuckerberga.
“Među zaposlenima u ovoj branši ima najviše programera i matematičara, ali i mašinaca, psihologa, elektrotehničara, biologa, geodeta, finansijskih stručnjaka, lingvista… Uz pomoć podataka, matematike i programiranja se određuje raspoloženje ljudi na društvenim mrežama, odobravaju bankarski krediti, planiraju marketinške kampanje, rade genetska istraživanja, konstruišu inteligentni roboti i predviđaju rezultati izbora. Sve ovo se danas naziva Data Science. Takođe, Data Science je i kada vas Facebook prepozna na slici ili kada vam Amazon preporuči novu knjigu za kupovinu”, rekao je Branko na početku razgovora za “24sata“…
Međutim, ukoliko biste želeli da upišete ovaj smjer na nekom fakultetu u Srbiji, nećete ga pronaći.
“Fakultet za data science ne postoji još uvijek, barem ne kod nas. Ovoj oblasti se koliko-toliko može prići studiranjem na Elektrotehničkom, Matematičkom fakultetu ili FON-u, ali to je sve”, navodi sagovornik.
Kao što ne postoji fakultet za data science, tako ne postoji ni domaći naziv za ovo zanimanje. Nekada je to inženjer, nekada analitičar, ali jednoznačnog naziva nema. U Hrvatskoj je “data scientist” preveden kao “podatkovni znanstvenik“.
“Data Science je prilično širok pojam koji podrazumijeva različite vještine i znanja. Danas je moderno biti data scientist, ali teško da postoji adekvatan prevod na naš jezik”, rekao je on.
Na Zapadu, plate u ovoj oblasti su odlične, često veće od plata u ostatku IT struke.
“Potražnja za ovim poslom u SAD i Evropi je ogromna i postoji ozbiljan deficit stručnjaka. U Srbiji situacija nije tako sjajna – broj poslova je i dalje mali u odnosu na “klasično” programiranje, a plate dosta variraju. Međutim, data science u Srbiji je tek u povoju i vjerujem da će se situacija u narednim godinama značajno promeniti”, navodi sagovornik.
U šali se kaže kako je to osoba koja bolje zna statistiku nego bilo koji programer i osoba koja bolje programira nego bilo koji statističar.
“Ovaj opis nije daleko od istine. Data scientist mora da ima dobra znanja iz obe navedene oblasti – dobro programersko znanje, matematičkih algoritama, vjerovatnoće i statistike. Zbog toga je “prirodno” što se ovim poslom bave mahom softverski inženjeri i matematičari”, zaključuje Branko Kovač.
