Spavanje (foto: cure.ba)
Nećete zaspati ako ste okruženi mailovima ili radite neki posao. Stvorite ritual tako što ćete popiti šolju biljnog čaja, slušati muziku koja će vam pomoći da se opustite ili čitati dosadnu knjigu.
Zapišite pred spavanje sve što vam je na umu ili što vas muči, naročito nezavršene poslove i neriješene probleme. Ukoliko vam ostanu u vašoj memoriji, oni će vam smetati da zaspite i nastavićete da ih prevrćete po mislima tokom čitave noći.
Naučnici su odavno dokazali da zdrav san produžava život, umanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja i ublažava simptome depresije. Međutim, pored toga što može da nam popravi raspoloženje, zdrav san pozitivno djeluje i na tri značajna sistema u ljudskom organizmu: hormonalni, neurološki i odbrambeni.
– Dok spava, organizam luči supstance koje nam stvaraju osjećaj sitosti, umanjuju uticaj hormona stresa i jačaju sve naše odbrambene mehanizme. Takođe je potvrđeno da zdrav san u svakoj prilici snižava i krvni pritisak – kaže doktor opšte praske Zorica Lisinac i savjetuje da, ukoliko smo zbog nedostatka sna konstantno napeti u toku dana, na poslu nervozni, kao i da nam slabi koncentracija, pokušamo da se na svaki način izborimo za zdrav san.
Nekima je potrebno najmanje osam sati sna, dok se drugi osjećaju kao ponovo rođeni poslije svega pet sati spavanja.
– Sami odredite mjeru koja vam je dovoljna da bi se ujutru osjećali naspavano i odmorno. Kada je organizam pun energije koju ste akumulirali uz pomoć zdravog sna tokom noći, velika je vjerovatnoća da ćete bez većih napora moći da pregurate težak radni dan – kaže doktorica Lisinac.
Jedno istraživanje pokazalo je da se samo 2,5 odsto ljudi odmori nakon manje od sedam sati sna, što znači svaka 40. osoba.
Izuzetak su umjetnici i izvođači koji spavaju duže od većine ljudi i čiji prosjek iznosi oko osam i po sati uključujući i 20 do 30 minuta odmora tokom dana.
Mnogima se dešava da imaju isprekidan san, zbog čega može da strada srce pa se često javlja povišen krvni pritisak, kao i aritmija.
Do isprekidanog sna dolazi uglavnom zbog prevelikog stresa ili previše popijenog alkohola. Duhovna napetost izaziva suprotan efekat: mozak radi prebrzo da bi preradio ono što smo doživjeli, što može da izazove probleme s uspavljivanjem ili noćne more, prenosi Zenablic. Stres skraćuje život, a ljudi pod stresom spavaju lošije.
Nakon takve noći javljaju se umor, pospanost, pad koncentracije, depresija, bolovi u mišićima, napetost i nervoza.
Takođe, dugotrajna nesanica može uzrokovati oštećenje srca, krvnih sudova, pluća i mozga.
Najbolje vrijeme za popodnevnu drijemku je između 13 i 15 časova. Dobar je učinak čak i ako ne utonete u san, nego samo legnete i umirite tijelo i duh. Međutim, poslijepodnevno četrdesetominutno spavanje uravnotežuje imunološki sistem i podiže energiju. Međutim, ako ima vremena na pretek, dobro je odspavati i cijelih sat i po do tri sata. U tom slučaju, tijelo prolazi kroz cijeli ciklus spavanja, uključujući i duboki san, koji obnavlja tijelo.
cure.ba
