Aida Đapo, "Idda Van Munster" (Foto: YouTube)
Vintage djevojka i model Aida Đapo ponijela je laskavu titulu najljepše djevojke svijeta u 2013. godini, dok je model Sonja Zekić proglašena najljepšom prirodnom ženom na svijetu za 2013. godinu.
Vijest o titulama koje su ponijele ove dvije djevojke podsjetila je i na druge bosanskohercegovačke ljepotice koje su uspjele u svjetskoj modnoj industriji, poput Amre Silajdžić, Džejle Glavović, Naide Kundurović, te je podstakla ekipu Anadolu Agency (AA) da istraži tajnu ljepote koju posjeduju Bosanke i Hercegovke.
Odgovore smo potražili od profesorice Estetike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Fatime Lačević. Ističući kako je već “afirmirano” mišljenje da su Bosanke i Hercegovke lijepe žene, Lačević je podsjetila da su i za vrijeme rata ljudi koji su dolazili u BiH primijetili koliko su žene lijepe, što je bilo svima čudno.
– Dvije dimenzije ljepote –
“U tome i jeste to lijepo, što ta bosanska žena ima jednu začudnost ljepote i što je to danas nešto prepoznatljivo u drugim zemljama i na drugim kontinentima. Tu moramo izdvojiti dvije dimenzije, jedna je ljepota u smislu sklada i nečega što je fizičko, i nešto što ispred tog fizičkog stoji, i da toga nema, ta ljepota ne bi bila ljepota i ne bi svijetlila. E, to je što ima bosanska žena”, pojasnila je Lačević.
A prava ljepota krije se u jednostavnosti. U bh. porodicama, žensko dijete je odgajano tako da bude lijepo i da izgleda lijepo. Ali, naglasila je Lačević, lijepa je bila ukoliko nije nametljiva i transparentna.
“Ukoliko se to naslućuje da je ona lijepa, a ne da ona nudi ljepotu. To je onaj potencijal, u toj jednostavnosti, u toj svijesti da je lijepa, ali da to ona čuva kao sopstveno. U tom smislu možemo govoriti o onome što može postati potencijal profesije u smislu lijepog”, kazala je Lačević.
Turisti iz Francuske, Italije, brojnih evropskih i svjetskih zemalja koji kad prođu sarajevskim ulicama, vide nešto što ni sami ne mogu da izraze. Vide nešto u ljudima, kazala je Lačević, ono što nose na licima, u pozdravu, ljubaznosti, vrlo brzom odgovaranju na sve na prijateljski način.
– Ljepota i karijera –
“Nije ni čudo da to Amerikanac prepozna i da portal proglasi ove dvije djevojke najljepšim. Nešto što se svakodnevno vidi na ulicama BiH i što stranci primijete. Ja već dugo radim na fakultetu, prethodno sam radila u gimnaziji. Svaki dan primijetim, otkrivam i nikad ništa nije isto”, istakla je Lačević.
Nije tačno da ne cijenimo svoju ljepotu, mišljenja je Lačević, već smo samo navikli na nju. U Bosni i Hercegovini postoji veliki broj fenomena koji je određuju gotovo kao egzotično područje za strance, a Bosanci i Hercegovci su na to navikli.
“Nama je od skoro poznato da naše djevojke mogu otići i dobiti mjesta u velikim kućama mode, da budu nositeljice revija. A mi cijenimo po tome koliko tu svoju ljepotu bosanskohercegovačka žena nosi na jedan odmjeren način, bez slutnje i primisli da je to mogla pretvoriti u svoju karijeru. Međutim, danas ništa nema vrijednost ako nije pretvoreno u karijeru i zato se mlade i lijepe djevojke vrlo angažiraju oko toga”, rekla je Lačević.
Kroz svoju jednostavnu i svestranu, unutrašnju i vanjsku ljepotu, bosanskohercegovačka žena može poslati primjer pozitivne slike u svijet. Sve što se čuva i priroda je nečega, danas je veoma pozitivno. Ukoliko čuvamo to po čemu nešto jeste lijepo, a ne da to lijepo bude proizvod terora modnih kuća.
“Lijepo je u renesansi kod žene bio dekolte i njeno lijepo lice. Danas je lijepo ono što je odredila neka kozmetička kompanija i kako su odredili modni kreatori, koliko kilograma smije imati manekenka da bi nosila jednu haljinu. Naša prirodna ljepota može biti neki naš zaštitni znak, ukoliko naše mlade žene ne padnu pod uticaj svjetla, blještavila, gdje bi bile prikazane, već ostanu u statusu ljudskih bića koje pronose na ovom svijetu ono što je taj svijet i stvoren – kao lijep”, naglasila je Lačević.
– Stalno potvrđivanje i rad –
Po mnogima jedna od najrelevantnijih osoba u bosanskohercegovačkom modnom svijetu, direktorica Sarajevo Fashion Weeka Amela Radan, smatra da je multikulturalnost u BiH veoma bitan segment bh. ljepote. BiH je vijekovima bila drugačija, bila svoja, a narod koji živi u njoj ima specifičan karakter koji se odražava na fizionomiji.
“Bosanke i Hercegovke su na svim poljima jednako dobre i lijepe, a uz to i kompletne ličnosti. Kod nas postoji težina koja vas stalno tjera da se iznova dokazujete. Da stalno radite, da se borite da se ponovo prezentirate. U našoj zemlji jako je teško dobiti potvrdu, jer Amerikanci će priznati da su naše žene najljepše, a nama će trebati vremena da kažemo da je neka naša žena lijepa. BiH nas stalno tjera na potvrđivanje i konstantan rad”, mišljenja je Radan.
anadolija
