U više kultura pileća supa se smatra ljekovitim jelom, u različitim je dijelovima svijeta dio narodne medicine, često se kaže kako je to prirodni antibiotik, i iako naučnici nisu uspjeli otkriti razloge njenog pozitivnog uticaja, nekoliko je istraživanja potvrdilo da pileća supa, između ostalog, pomaže otvaranju začepljenih noseva i grla, piše “Slobodna Dalmacija“…
Arheološki nalazi pokazuju kako su ljudi počeli koristiti perad za spremanje supe vrlo brzo nakon što su otkrili kako zakuhati vodu. Najraniji dokaz o upotrebi pileće supe za liječenje datira još iz drevne Kine. Jedan kineski medicinski zapis iz 2. vijeka opisuje ovu supu kao jelo koje grije i u koje se mogu dodati različite ljekovite biljke kako bi se liječilo više bolesti.
U Kini se pileća supa daje ženama nakon trudnoće i starijim osobama, za obje te grupe se smatra kako im je potrebna hrana koja zagrijava i prenosi energiju kroz tijelo, te ima osnažujući efekt.
Jedan od najstarijih recepata za kineske rezance datira iz 2. vijeka, u kineskoj kulturi oni predstavljaju dug život, a tradicionalno se kombinuju s pilećom supom kako bi se naglasila dobrobit porodice. Tokom vijekova pileća supa s rezancima postala je vrlo popularno jelo, a recepti su se razmjenjivali s drugim dijelovima Azije.
Grčki doktor Galen je u 2. vijeku preporučivao pileću dupu za liječenje migrene, gube, zatvora i povišene temperature. Prema kraju Srednjeg vijeka, židovski filozof i doktor Moses Maimonides prepručivao je pileću supu bolesnima i slabima.
Međutim, pileća supa je ostala jelo koje se nije često konzumiralo sve do 15. vijeka kada je uzgajanje kokošiju počelo nadoknađavati manjak drugih vrsta mesa i ljudi su počeli redovno jesti pileću supu.
Kao i u kineskoj, i u židovskoj je tradiciji uvriježeno davanje supe od starije kokoši ženama koje su rodile i bolesnim ljudima, a sefardski su Židovi razvili običaj serviranja pileće supe s rižom. Nakon Drugog svjetskog rata židovski emigranti su popularizovali pileću supu u Americi gdje su je često nazivali “židovskim penicilinom”.
Iako se smatra kako pileća supa ima ljekovite osobine, naučnici još nisu uspjeli definisati zašto baš pileća supa, ili koji njen sastojak, ima pozitivni uticaj na zdravlje.
Marvin Sackner je 1978. proveo istraživanje koje je pokazalo kako ispijanje pileće supe ima značajno bolji uticaj na pročišćavanje začepljenog nosa nego ispijanje tople ili hladne vode. Irwin Ziment je 1980. pokazao kako pileća supa pomaže smanjenju sluzi u plućima, a efekt je bio još bolji sa začinjenom supom.
Slijedilo je istraživanje koje je 2000. proveo Stephen Rennard koji je tvrdio kako pileća supa redukovanjem sluzi u plućima pomaže bijelim krvnim zrncima u borbi protiv prehlade.
Sadržaj kalcijuma u supi se povećava s dužinom kuhanja i zavisno od sastava, supa može imati blagi protivupalni efekat. Hranjiva pileća supa, tvrdi se, pomaže i kod bolnih kostiju i zglobova, obnavlja kožu, smiruje upalne procese u crijevima, jača imunitet i uopšteno ubrzava oporavak bolesnika. Pileća supa može imati i umirujući uticaj, pa su mnogi skloni reći kako liječi i dušu.
Dakle, ako se u ovo doba prehlada, viroza i gripe, počnete osjećati loše, prije posezanja za lijekovima isprobajte hranjivu pileću supu, naročito ako je mama spremila.
