Razlika između pripreme šlaga u hladnijim uslovima ili onim na sobnoj temperaturi je u tome što kod hladnije temperature bjelancima treba više vremena da postanu čvrsti, ali jednom kada se snijeg napravi, stabilniji je nego kada se pravi u plastičnoj posudi i sa viljuškama sa sobne temperature (u slučajutom je smjesa brže gotova).
Takođe, jaja koja nisu sasvim svježa, već su stara tri i više dana, navodno su bolja za izradu šlaga, piše “Novi“.
Ako želite da vam šam bude savršen, svakako pazite da sav pribor bude poptuno čist, bez imalo masnoće na sebi. Neki kulinarski stručnjaci savjetuju premazivanje posude polovinom limuna, jer to uklanja i najsitnije tragove masnoće.
Prije mućenja, u belanca stavite mrvicu soli, i to je način kako da dobijete čvrstu smjesu.
Bjelanca mutite najprije na sporijoj brzini, pa je lagano povećavajte.
Majstori poslastičarstva dodaju i mrvicu neke kiseline, na primer, nekoliko kapi limuna ili sirćeta, ali nakon što stave šećer. To daje hrskavost spolja, a mekoću i ljepljivost iznutra – ako pravite puslice ili neki drugi desert u kojem šam od bjelanaca ima glavnu ulogu, kao samostalan desert ili kao spoljašnji dodatak, recimo, na tartu. Takođe, malo kiseline osigurava stabilnost šlaga.
