bjelančevine i ugljikohidrati (foto:cure.ba)
Ugljikohidrati
Od ukupnog dnevnog unosa energije udio ugljikohidrata bi trebao biti 40-45%. Namirnice koje sadrže ugljikohidrate preporučeno je jesti za doručak i ručak jer će vas dugo “držati” sitima. Namirnice koje sadrže ugljikohidrate: Bijelo brašno, kruh, pecivo, žitne pahuljice, kesteni, krumpir, tjestenina. Izbjegavajte kombinaciju tijesta sa sirom i pržene krumpire. Tjesteninu i krumpir jedite s povrćem.
Ugljikohidrate ne bi trebalo uvijek dijeliti na “spore” i “brze”, jer brzina apsorpcije ovisi o količini namirnica koje u jednom obroku pojedemo, količini vlakana koje sadrže, načinu pripremanja, te o tome jedemo li ih s bjelančevinama ili bez bjelančevina. Preporučeno je da u sklopu svakog obroka pojedite i jednu namirnicu koja sadrži složene ugljikohidrate, primjerice 30-60g kruha. Potrebna dnevna količina ugljikohidrata: 200 – 225g.
Bjelančevine
Bjelančevine su potrebne našem organizmu. Udio bjelančevina u prehrani koja pomaže protiv umora bi trebao biti 12% ukupnog dnevnog energetskog unosa. Od toga bi polovica trebala biti biljnog, a polovica životinjskog podrijetla.
Namirnice koje sadrže bjelančevine: Parmezan, teleći kotlet, tunjevina, zečje meso, pečeno pile, teleća jetra, šunka, janjeći kotlet, jaja, svježi kravlji sir.
Oprezno s bjelančevinama i masnoćama, jer imaju visoku energetsku vrijednost. Kad kuhate, odstranite suvišnu masnoću. Pripremajte namirnice bez dodatne masnoće, primjerice meso kuhajte na pari ili pecite na žaru.
Preporuča se da bjelančevine unosite u vaš organizam prvenstveno kroz nemasne namirnice. Jedite ribu barem tri puta tjedno, jer je ona bogata bjelančevinama a ne sadrži veliku količinu masti. Potrebna dnevna količina ugljikohidrata: 60g.
cure.ba
