Foto:arhiva
Činjenice su ovo koje dokazuje da je prosječni građanin Bosne i Herecegovine madžioničar – jer jedino madžioničari mogu preživjeti s ovakvom računicom.
I dok se aktuelne vlasti uveliko hvale sa boljim poslovanjem, više zaposlenih, napretkom u odnosu na prethodne godine situacija na terenu je sasvim drugačija. Statistika je, nažalost, neumoljiva.
Od nešto više od 3 i pol miliona ljudi koliko živi u našoj zemlji 518 hiljada je nezaposlenih.
Broj nezaposlenih približava se broju zaposlenih, penzioneri, ali i brojni radnici godinama unazad preživljavaju na minimalcu – BiH je među najsiromašnijim zemljama u Evropi, ali bez obzira na to hrana u našoj zemlji je i dalje preskupa u odnosu na standard i mjesečna primanja radnika.
Za sedmičnu nabavku hrane za četveročlanu porodicu građanin BiH mora izdvojiti 39,9 posto prosječne sedmične plate. Naša zemlja prema visini izdvajanja u rangu je sa Nambijom, Pakistanom, Albanijom i Indonezijom
Poređenja radi, u Srbiji je za sedmičnu potrošačku korpu potrebno 31.6 posto, Crnoj Gori 27.28, Hrvatskoj je potrebno 18.53 %, Sloveniji 14.51, Mađarskoj 14.71, Njemačkoj 8.71, Austriji 9.73 posto sedmićne plaće itd.
Uz sve ovo dodaćemo i računicu sindikalne potrošačke korpe prema kojoj je skoro 700 maraka potrebno izdvojiti za troškove prehrane, dok za stanovanje i komunalne usluge treba izdvojiti, u prosjeku, oko 600 maraka što već premašuje prosječnu platu bh. građana. A ako, uz ovo u obzir uzmemo i podatak da većina zaposlenih zapravo prima platu nižu od službene, da je najniža plata u BiH oko 400 KM, te da oko 200 hiljada penzionera prima minimalnu penziju od 326 maraka jasno je zašto je sinonim za prosječnog bh. građanina umjetnik.
Preživjeti u ovakvoj Bosni i Hercegovini jeste umjetnost stoga možda ne bi bilo loše zapitati aktuelne vlastodršce da kada su građane ubjeđivali da Vlade rade nikad bolje i da je koalicija nikad jača na šta su tačno mislili i gdje su građani u cijeloj toj priči?
novi.ba
