Ilustracija (Foto: arhiva)
`Fenomen obolijevanja nakon stresnog razdoblja, koji se često zove efektom otpuštanja, odnosi se na ljude koji završavaju bolesni ili s nekim oblikom kroničnog stanja nakon prestanka stresa`, objašnjava američki psiholog Marc Schoen s kalifornijskog sveučilišta.
Neka od provedenih istraživanja povezala su otpuštanje stresa s narednim razvojem bolesti i kroničnih stanja. Jedna od studija pokazala je da osobe iskuse napadaj panike tijekom vikenda dok je prošlogodišnja studija iz Tajvana pokazala da blagdani i nedjelje često završavaju pozivima hitnoj službi zbog peptičkog ulkusa nego što je to slučaj tijekom radnih dana.
U istraživanju koje su 2014. proveli znanstvenici s Albert Einstein Collegea of Medicine u New Yorku pokušalo se tri mjeseca pratiti razinu stresa osoba s čestim migrenama. Rezultati provedenog istraživanja pokazali su da određene razine stresa ne utječu na pojavu migrena, no prelazak iz jedne u drugu stresnu fazu pokazao je povezanost s migrenama koje su dolazile u periodu od šest do 18 sati.
Takozvani efekt otpuštanja, prema riječima američkog psihologa, može rezultirati pojavom nekog oblika astme, razvijanjem autoimunih bolesti (Chronova bolest i lupus), probavnim problemima i kožnim bolestima poput psorijaze i pojave ekcema.
Dobro je poznata činjenica da stres vrlo često vodi do bolesti, no tek su nedavni rezultati znanstvenih istraživanja doveli do zaključka da neki ljudi zaista obolijevaju nakon stresne faze. Kako bi se dokučilo zašto se to događa, potrebno je znati na koji način stres utječe na tijelo i njegovo funkcioniranje.
Tijekom akutnog stresa tijelo otpušta ključne hormone – uključujući glukokortikoide (kao što je kortizol), kateholamine (poput noradrenalina) i adrenalin – da se tijelo pripremi za borbu ili bijeg od opasnosti te da se aktivira imunološki sustav u službi nadzora organizma.
`U tom procesu glukokortikoidi mogu aktivirati latentne virusne infekcije kao što su herpes simplex 1 (koji uzrokuje čireve) i Epstein-Barr virus (što može izazvati umor, groznicu, grlobolju i natečene žlijezde), čiji su simptomi uočljivi nakon nekoliko dana`, objašnjava neuroznanstvenik Leah Pryer s medicinskog sveučilišta u Ohiju.
Prema ovim navodima, sasvim je jasno da se simptomi bolesti pojavljuju upravo za vrijeme vikenda ili odmora, odnosno nakon otpuštanja stresa.
`U međuvremenu, dok se nalazite pod pritiskom, porast kortizola i sličnih hormona stresa može vas zaštititi od boli`, objašnjava psihologinja Dawn Buse, nastavljajući: `Nakon što ste prebrodili stresno razdoblje vaše tijelo vratit će se u stanje normalnosti, što rezultira smirivanjem svih aktiviranih sustava u tijelu. To uključuje pad kortizola, kao i drugih hormona stresa, zbog čega će se najvjerojatnije pokrenuti migrena. Isto tako, osjetan pad kortizola u tijelu može pokrenuti druge oblike kroničnih bolesti, poput fibromijalgije i artritisa.`
Jedan od najboljih načina da se riješite efekta otpuštanja jest da spriječite mogućnost njegovog pojavljivanja. To ćete najlakše učiniti ako vježbate, dovoljno spavate, jedete zdravo i redovito si priuštite vrijeme za dekompresiju – uz meditaciju, ritmičko disanje ili druge tehnike opuštanja
ekskluziva.ba
