Baklava (foto: cure.ba)
Slatka, sočna, prosto se lijepi za nepca… A zovu je sarajevska, mostarska, svadbena, stambolska, đul-baklava, bademli-baklava, kajmak-baklava, džandar-baklava, divit-baklava, sevdidžan-baklava, mada imamo i tursku, grčku, makedonsku, egipatsku odnosno arapsku, azerbejdžansku, jermensku, turkmensku, kazahsku, avganistansku…
U arapskom Kuvaru čuvenog al-Bagdadija (iz 1226) pominje se jedna poslastica po načinu pripremanja veoma slična baklavi.Ipak, najstariji poznati recept za neku vrstu proto-baklave nađen je u kineskom kuharu iz 1330. godine.
Današnja varijanta sa mnogo tankih jufki najverovatnije je nastala, poslije 16. vijeka, u carskim kuhinjama Topkapi saraja.
Baklava od badema
Jufke za baklavu, 250 g putera, 200 g badema, 80 g grožđica, muskatni oraščić, 300 g šećera, 500 ml vode, vanilin šećer, limun.
Priprema:
Tepsiju premažite rastopljenim puterom i složite na dno četiri lista jufke koje ste izrezali prema veličini pleha, a svaki poprskajte puterom. Listove slažite dalje i svaki pospite mješavinom mljevenih badema, grožđica i struganog oraščića sve dok ne potrošite smjesu. Na vrhu složite preostala četiri lista jufke.
Prije pečenja jufke koje ste premazali smjesom izrežite nožem u obliku romba ili kocki. Prelijte rastopljenim maslacem i stavite u pećnicu na oko 200 stepeni C. Pecite dok baklava ne porumeni.
Pečenu baklavu prelijte ohlađenim sirupom i ostavite dva do tri sata da upije sirup. Sirup pripremite tako da šećer, vanilin šećer i vodu dobro prokuhate i umiješate sok od jednog limuna.
depo
