Depresija (foto: cure.ba)
Uznemirujući događaji u životu – loš raskid, nezaposlenost, gubitak drage osobe – često nas uzdrmaju ili ostave tužnima (što je sasvim normalno), ali i naša svakodnevnica i obrasci razmišljanja imaju veoma veliki uticaj na raspoloženje. Loše navike mogu da utiču na naše mentalno zdravlje, bez obzira da li se radi o jednom tužnom danu ili potpunoj depresiji i anksioznosti.
Srećom, većina ovih mentalnih zamki se može izbjeći. Evo i koje su to i kako da ih izbjegnete.
Izbjegavanje fizičke aktivnosti
Zašto je štetno: Pored održavanja tijela u dobroj formi, fizička aktivnost ima ključnu ulogu u podizanju raspoloženja, a istraživanja pokazuju da može ublažiti simptome depresije i anksioznosti. Izgleda da redovna vježba ima pozitivan efekat na moždane hemikalije i hormone koji se povezuju sa raspoloženjem te može imati višestruke psihološke koristi (kao što je povećanje samopouzdanja) koje potiču bolje mentalno zdravlje.
Šta možete uraditi: Ako se borite kako biste se držali rasporeda vježbanja, to može značiti da je on preambiciozan. Za početak, pokušajte odvojiti petnaest do dvadeset minuta na brzu šetnju svakog dana. Istraživanja pokazuju da i najumjerenija fizička aktivnost poboljšava raspoloženje.
Ignorisanje nereda
Zašto je štetno: Čak iako je vaš nagon za skupljanjem stvari u granicama normale, nekontrolisani nered u vašem domu može biti suptilan izvor psihološke tjeskobe. Zbog nereda se osjećamo opterećeno, i bukvalno i figurativno. Istraživanja pokazuju da se isti povezuje sa depresijom, anksioznošću pa čak i sa debljanjem.
Šta možete uraditi: Ako nešto niste koristili dvanaest mjeseci, vrijeme je da se te stvari riješite. I, umjesto trošenja još više novca na stvari koje vam i nisu toliko potrebne, razmislite da isti štedite za posebne prilike ili za kraći odmor. Istraživanja pokazuju da ove, takozvane, iskustvene kupovine “kupuju” više sreće od materijalnih dobara.
Nedovoljne količine sna
Zašto je štetno: Svako ko je nedovoljno spavao iskusio je razdražljivost, stres i sivilo koje se često može nastaviti i sledećeg dana. Ako lišavanje sna i poremećaji postanu hronični, oni povećavaju rizik od razvijanja depresije ili anksioznih poremećaja.
Šta možete uraditi: Dajte spavanju prioritet i praktikujte zdrave navike spavanja, kao što su ograničenje unosa alkohola i kofeina u satima prije spavanja. Veoma je bitno i da ne koristite računare, tablet uređaje, mobilne telefone u kasnim satima; plava svjetlost koju ovi uređaji emituju potiskuje hormon sna, melatonin, i može poremetiti vaš bio ritam.
Previše alkohola
Zašto je štetno: Alkohol na nervni sistem djeluje kao depresant, usporava vas i potencijalno smanjuje raspoloženje. Štaviše, previše alkohola u večernjim satima ima tendenciju da izazove česta buđenja tokom noći što utiče na kvalitet sna.
Šta možete uraditi: Ograničite unos na “umjerene” količine, koje ljekari definišu kao jedno piće dnevno za žene i dva pića dnevno za muškarce.
Opsesivno razmišljanje
Zašto je štetno: Konstantno “prevrtanje” istih misli šalje vaše tijelo i mozak u stresno stanje koje je poznato i kao “borba” ili “bijeg”. Disanje i otkucaji srca se ubrzavaju, a vaše tijelo oslobađa hormon stresa kortizol koji uzima danak na vašem fizičkom i emocionalnom zdravlju.
Šta možete uraditi: Naučite kako da prepoznate misli koje vas najviše zaokupljaju te se trenirajte da izbjegavate ove opsesivne puteve. Ono što pomaže u takvim situacijama je duboko disanje, masaža, brzo hodanje…
Potiskivanje bijesa
Zašto je štetno: Bijes i frustracija sasvim su normalne reakcije na neizbježne životne izazove. Ali, kada ta osjećanja potiskujete to može imati suprotan efekat. Više studija je potvrdilo da se potisnuti bijes i ljutnja povezuju sa simptomima depresije.
Šta možete učiniti: Važno je da izrazite negativne emocije, ali samo na odgovarajuće načine. Ako možete da komunicirate svoj bijes na asertivan, ali miran način, vjerovatno ćete se osjećati bolje nakon toga.
Društvena izolacija
Zašto je štetno: Iako je povlačenje od porodice i prijatelja čest simptom depresije i anksioznosti, društvena izolacija, a posebno osjećaj usamljenosti, takođe povećava vjerovatnoću doživljavanja problema sa mentalnim zdravljem. Po istom principu, jake veze imaju tendenciju da štite od depresije i povećaju osjećaj sreće.
Šta možete učiniti: Čak i kada ste preokupirani obavezama i niste raspoloženi, potrudite se da se povežete sa prijateljima i najbližima pa bar na samo nekoliko minuta. Takve društvene interakcije podižu raspoloženje, a često budu i zabavnije nego što to očekujemo.
Perfekcionizam
Zašto je štetno: Ako pokušavate da zadovoljite nedostižno visoke standarde u svemu što radite, bilo da je u pitanju večerašnja večera ili sutrašnja prezentacija, to je recept za razočaranje i nizak stepen samopoštovanja. Uopšte nije iznenađenje da se perfekcionizam povezuje sa “paketom” mentalnog zdravlja koji uključuje depresiju, anksioznost i poremećaje u ishrani.
Šta možete učiniti: Umjesto perfekcionizma, težite onome što doktori za mentalno zdravlje nazivaju zdrave težnje. To znači postavljanje više ostvarivih ciljeva, pri čemu greške koje napravite služe učenju iz njih i, najvažnije od svega, uživajte u putovanju, a ne samo u odredištu.
Pesimizam
Zašto je štetno: Osobe koje konstatno vide čašu kao polu praznu podložnije su depresiji, anksioznosti, poremećajima spavanja i drugim zdravstvenim problemima. Optimizam, s druge strane, pomaže u prevladavanju i zaštiti od pomenutih oboljenja.
Šta možete učiniti: Vježbajte fokusiranje misli na pozitivne stvari. (Lista stvari na kojima ste zahvalni u životu može biti od velike pomoći). A ako se ne osjećate srećnije, pretvarajte se dok to i ne postane stvarnost. Istraživanja pokazuju da smijeh može pomoći da se osjećate srećnije i optimističnije o sadašnjosti i budućnosti.
Boravak u zatvorenom prostoru
Zašto je štetno: Prekomjeran boravak u zatvorenom prostoru lišava vas dva sastojka bitna za mentalno zdravlje: vitamina D koji se u organizmu porizvodi prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti (i koji dokazano štiti od razvoja depresije) i same prirode koja vas može umiriti na podsvjesnom nivou. Nedavna istraživanja pokazuju da su osobe koje šetaju u prirodi smirenije i manje izložene frustracijama u odnosu na osobe koje se kreću prometnim gradskim ulicama.
Šta možete učiniti: Izađite napolje! Ako radite u kancelariji, prošetajte parkom (ako je to moguće) ili sjedite vani tokom pauze. Čak i mala količina sunčeve svjetlosti (cijelih deset minuta) može vam zaista pomoći da se osjećate bolje.
metro-portal
