Ovih dana bh. javnost poprilično je uznemirila priča o tri žene iz Sarajeva koje su zbog burkinija otjerane sa plaže u Neumu.
Nakon ispovijesti jedne od njih, objavljene na portalu Faktor, MUP Hercegovačko – neretvanskog kantona pookrenuo je istragu o incidentu, a glasnogovornik MUP-a HNK Ljudevit Marić rekao je za isti medij da policiji ovaj događaj nije prijavljen te da se tek treba utvrditi šta se zaista dogodilo.
A dok nadležni organi utvrđuju okolnosti ovog incidenta, javnost se u BiH, sudeći po komentarima, bavi jednim drugim pitanjem koje se veže za ovaj incident, a tiče se religijskih pravila koja određuju smiju li se osobe islamske vjeroispovijesti kupati na javnim kupalištima i plažima odjevene u burkini i slične kostime, odnosno, smije li se prema propisima i do koje mjere javno izlagati ‘golotinja’?
Tragom ovih polemika, istražili smo šta o svemu kaže Islamska zajednica u BiH. Naime na portalu IZ BiH svojedobno su pobrojana ova pravila, a ona se, budući da muslimanima na ta pitanja, i to na ovlaštenje samog reisa, odgovara muftija dr. Enes Ljevaković, jedan od najvećih autoriteta iz oblasti islamskog prava – smatraju fetvom i službenim stavom Islamske zajednice.
Pa krenimo redom…
MOGU LI MUSLIMANI, I U ČEMU NA MORE: Dr. Enesu Ljevakoviću stiglo je, između ostalih, i ovo pitanje: „Kao što znate većina muslimana iz BiH često ide na ljetovanje što u susjednu Hrvatsku što u Tunis, Tursku, Egipat… U tim slučajevima se pretežno na plažama kupaju u šorcevima i kupaćim kostimima, odnosno bikinijima. Je li to dozvoljeno i ako nije, znači li to da muslimani ne mogu ići na more?“.
– Odlaskom na more i boravkom u ambijentu koji tamo vlada u ovom vremenu, musliman se izlaže pojačanom riziku da počini neki grijeh. Naravno, tu je i odgovornost za porodicu. Zato treba voditi računa o tome i kloniti se mjesta na kojima je prisutna golotinja – stoji u odgovoru dr. Ljevakovića.
Muftija dr. Enes Ljevaković u svojoj fetvi dalje kaže: “Odlazak na javne plaže gdje se ljudi kreću otkrivenog avreta je šerijatski neprihvatljiv čak i kada bi osoba bila propisno obučena, a posebno ako bi otkrila vlastiti avret. Nije muslimanima zabranjeno ići na more već otkrivati pred drugima svoj i gledati tuđi avret“ (pojašnjenja radi, avret su dijelovi tijela koje po islamu treba pokriti).
Iz svega navedenog, proizlazi zaključak da je za muslimana na javnom kupalištu otkrivanje golotinje (npr. u bikiniju), ali i potpuno pokrivanje (npr. u burkiniju) – em šerijatski neprihvatljivo, em vodi u grijeh…
Na upit o stidnim mjestima kod muškaraca, službeni stav IZ BiH je sljedeći:
– Stidno mjesto kod muškarca je između pupka i koljena. To je općeprihvaćeni stav u hanefijskom mezhebu na osnovu hadisa kojeg je zabilježio Darekutni da je Poslanik a.s. rekao: “Ispod pupka pa do koljena je avret”. Hanefijski mezheb je prihvatio ovaj hadis i na njemu gradi spomenuti propis, bez obzira na mišljenja nekih da je to slab hadis. Pupak nije avret, a koljeno jeste prema hanefijskom mezhebu, na osnovu principa predostrožnosti. Taj propis se nalazi u svim fikhskim djelima koja obrađuju propise o namazu – kaže muftija Ljevaković i nastavlja:
– Otkrivanje lakšeg avreta je manji grijeh nego otkrivanje teškog avreta. Ni pred muškarcima nije dozvoljeno otkrivati avret, kao ni pred ženama, osim pred vlastitom suprugom – zaključuje Ljevaković.
PRAVILA JAVNIH KUPALIŠTA: A osim grijeha i (ne)dozvoljenog okrivanja ili pokrivanja, treba znati i da se sva javna kupališta i kompleksi tog tipa pridržavaju nekih općih pravila koje moraju slijediti svi posjetioci. Niko ne smije nametati svoja pravila koja bi ugrozila vjerska i druga prava ostalih ili ih na neki način diskriminirala. A šta o svemu kažu pravila javnih kupališta i u kako su usklađena s vjerskim propisima, istražili smo na primjeru kompleksa slanih jezera Panonika u Tuzli. Evo šta nalaže njihov Pravilnik, odnosno Kućni red.
Kako su pojasnili za DEPO Portal, na snazi je Pravilnik o kućnom redu, koji uređuje pitanja načina korištenja Panonskih jezera i ostalih sadržaja, a čijih odredaba su se dužni pridržavati svi posjetioci kompleksa, kao i zaposleni u JKP Pannonica. Pravila sadržana u Pravilniku su važna i obavezujuća, naročito iz razloga što na plažama kompleksa Panonika, u pojedine dane, boravi i više od 15.000 ljudi.
A u njemu se, između ostalog, navodi i sljedeće:
– Zabranjeno kupanje u odjeći i obući. Dozvoljeno kupanje u samo za to prikladnoj odjeći (Muško plivačko odijelo ne smije ići iznad pupka i ispod koljena. Žensko plivačko odijelo ne smije pokrivati vrat ili prelaziti preko ramena, kao ni ispod koljena).
– U slučaju visokih temperatura (temperature zraka preko 35 stepeni celzijusa) dozvoljeno je nošenje zaštitne majce zbog zaštite od visokog UV zraćenja.
ŠTA AKO NEKO IMA KOŽNU BOLEST: Da bude jasno, ova pravila, kao i mnoga druga koja se propisuju pri korištenju javnih kupališta, imaju svoje razloge. Šta ako neko, naprimjer, ima kožnu bolest?! Ona se ne može vidjeti na pokrivenom tijelu, a takvim osoba kupanje u ovom slučaju nije dozvoljeno.
Zamislite kako bi bilo, kada bi svaka pojedina grupa, nametala svoja i nova pravila, a na osnovu svojih želja i svojih ličnih tumačenja državnih, kao i vjerskih pravila? Zato je važno držati se Ustava, svih zakona i pravilnika. Pri tome je, naročito važno dobro poznavati i pravilno tumačiti i državna ali, kada god je to moguće, i vjerska pravila, kako uprva i uposlenici ne bi došli u situaciju da povrijede bilo čija osjećanja – navode iz Panonike uz bitno pojašenjenje:
– Prvi zadatak JP Panonika, je higijenska ispravnost vode, fizička i zdravstvena sigurnost svih kupača. Zato je, između ostalog, članom 10. Pravilnika regulisano i pitanje kupaće opreme:
„Nije dozvoljeno kupanje u jezeru bez odgovarajuće odjeće za kupanje. Odjeća za kupanje ne smije pokrivati cijelo tijelo i treba biti izrađena od sljedećih materijala: poliester, poliamid/poliamidno vlakno, elastin, neopren i slično. Muška odjeća za kupanje ne smije prelaziti iznad pupka i ispod koljena, a ženska odjeća za kupanje ne smije pokrivati vrat ili prelaziti preko ramena, kao ni ispod koljena.” – kažu u ovom javnom kupalištu.
Slijedom svega ovoga, jasno je da se prilikom odlaska na javna kupališta, mora voditi računa o više faktora: pravilima kupališta, vjerskim i državnim zakonima, higijenskim obrascima itd piše Depo
Postavlja se pitanje: Zašto, u konkretnom slučaju koji se dogodio u Neumu, osoba muslimanske vjeroispovijesti, okrenuta islamskim pravilima, sebe izlaže riziku kršenja običajnih prava svoje religije, ali i grijehu, narušavajući istovremeno i pravila javnog kupališta?
Kada se sve sabere i oduzme, ostaje dilema – ima li ovo pitanje uopće veze s religijom ili je pak riječ o pukom egzibicionizmu?! Zvuči nevjerovatno… No, na plažama su svi jednaki, utopljeni u masu tijela u kupaćim kostimima, ali tijelo u burkiniju nije – ono u masi jednakih privlači svu pažnju!
