Tjelesna temperatura je pokazatelj količine toplote u našem tijelu, a održavanje njenih idealnih vrednosti, a to su one između 36,5 i 37,5 °C, važno je za normalno funkcionisanje organizma. Dakle, kad je idealna, svi sistemi ljudskog tijela funkcionišu maksimalno efikasno i kiseonik dopire do svih u dovoljnim količinama.
Tjelesnu temperaturu čoveka kontroliše hipotalamus. Nešto je niža ujutru, a nešto viša uveče.
Na promjenu temperature utiču brojni faktori. Između ostalog, ona opada kako starimo, dok spavamo, kad jedemo ljutu hranu, vježbamo… U svim tim situacijama vrijednosti mnogo ne variraju, temperatura se brzo vraća u normalu. Međutim, kada naglo poraste ili naglo opadne, znak je da nešto u organizmu ne funkcioniše kako treba. Uvijek je bolje kada je visoka, jer je to znak da se organizam bori protiv infekcije. Niska može da se javi nakon virusa, pretjerivanja s lijekovima za snižavanje temperature, ali je i znak nekih oboljenja, prenosi “Žena Blic“.
ISPOD 27,8 °C Nastupa koma, a bez odgovarajućeg tretmana i smrt. Sve vitalne funkcije su usporene (mozak, srce, krvni pritisak, disanje)
ISPOD 32,2 °C Dramatično niska temperatura. Prestaje drhtanje, slabi puls, disanje se usporava. Moguć gubitak svijesti. Životne funkcije ugrožene.
ISPOD 35 °C Hipotermija. Koža je hladna i blijeda, javlja se drhtavica.
36,1 – 37,2 °C Normalna temperatura. Temperatura tijela se menja u toku dana. Ujutru je niža, a u popodnevnim časovima viša.
38 °C Umjereno povišena temperatura, najčešće izazvana bakterijskim ili virusnim infekcijama.
PREKO 38,6 °C Povišena temperatura. Osoba gubi skoro dva litra tečnosti dnevno.
PREKO 39 °C Visoka temperatura. Izaziva groznicu.
PREKO 41,5 °C Ozbiljno visoka temperatura. Vodi u delirijum, a moguća je i smrt.
PREKO 42,2 °C Opasno po život. Može da izazove trajna oštećenja mozga i smrt.
