Obiježavanje ovog dana vuče korijene iz 1857. godine i kroz historiju je značio dan borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca, piše “Faktor“…
Osmog marta 1857. godine u New Yorku su u štrajk stupile radnice fabrike tekstila, zahtijevajući bolje uvjete rada za žene. Istog dana na istom mjestu, ali 51 godinu kasnije, ponovo je došlo do štrajka žena. Radnice su najprije bile zatvorene u fabrici iz koje nisu mogle izaći, a potom je izbio požar, prilikom čega je 129 žena izgubilo živote.
U sjećanje na ovaj događaj, godinu dana kasnije u New Yorku je prvi put obilježen 8. mart, Dan žena.
Protesti na 8. mart su se događali i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa.
Dan žena ustanovljen je na Drugoj međunarodnoj konferencija žena socijalista 8. marta 1910. u Kopenhagenu, na inicijativu Klare Zetkin, vođe nemačkih socijalista i ženskog radničkog pokreta. Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježilo preko milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Godine 1912. su i žene u Francuskoj zatražile pravo glasa, u koje spada i pravo da budu izabrane, a potom i žene u Holandiji, Švedskoj i godinu kasnije i u Rusiji.
U Njemačkoj je 1918. godine prvi put uvedeno pravo žena da glasaju, ali i da budu izabrane. To je bio prvi veliki uspjeh pokreta žena u ovoj zemlji.
Dvije godine ranije, 8. marta u Petersburgu, žene Ruskinje, zaposlene u tekstilnoj industriji, stupile su po ugledu na Amerikanke u štrajk koji je kasnije doveo do izbijanja februarske revolucije u Rusiji.
Na Drugoj međunarodnoj konferenciji žena u Moskvi 1921. odlučeno je da se 8. mart u cijelom svijetu proglasi Međunarodnim danom žena.
Na ovaj dan podsjeća se na dugogodišnju borbu žena u kojoj su najveći uspjesi bili uvođenje osmosatnog radnog vremena, ujednačavanje plaća za muškarce i žene, ali i zaštita majki, te uvođenje porodiljskog odmora.
