Bebe imaju urođenu sklonost prema određenim ukusima. Novorođenčad preferira hranu slatkog ukusa i odbacuje hranu gorkog ukusa, kao što je neko povrće. Ovo je posljedica evolucije, jer je u prošlosti slatki ukus ukazivao na hranu bogatu kalorijama, odnosno energijom, dok je gorki ukus ukazivao na hranu koja je potencijalno otrovna.
Kako djeca odrastaju, ona često odbijaju hranu i postaju izbirljiva oko određenih namirnica. To predstavlja izazov za mnoge roditelje, a oni reaguju na različite načine. Neki daju svojoj djeci ono što ona žele da ih smire, drugi prestaju da daju djeci jako ukusnu hranu, insistirajući na voću i povrću, te nagrađuju djecu nakon što pojedu hranu bogatu hranjivim sastojcima, ili ne čine ništa od navedenog. Dobro je znati da posljednja istraživanja u ovom polju sugerišu da bi insistiranje na zdravoj hrani, ograničavanje nezdrave hrane ili nagrađivanje za dobro ponašanje zapravo mogli da imaju suprotan efekat na djecu i dovesti do usvajanja nezdravih navika u ishrani, što bi kasnije moglo da izazove i gojaznost.
Naime, ograničavanje hrane obično povećava dečju želju za tim namirnicama, a može da izazove i da djeca jedu i kada nisu gladna, i kasnije ne mogu da uoče sopstvene fizičke i unutrašnje znakove gladi i sitosti. Zato stručnjaci savjetuju da umjereno ograničavaju nutritivno manje vrijedne namirnice i ne vrše pritisak na djecu da jedu voće i povrće. Djeca posmatraju kako se ponašaju ostali u njuhovoj okolini, a roditelji (a ponekad braća i sestre) glavni su im uzori. Stoga će djeca vjerovatno usvojiti iste prehrambene navike kao i njihovi roditelji. Zato je važno da roditelji pokažu dobar primjer, ne samo kada je riječ o vrsti namirnica, već i o mjestu gdje jedete. Izbjegavajte da prečesto ručate van kuće, i trudite se da obroke pravite i jedete u svom domu, jer je to pravo mjesto za usvajanje pravilnih prehrambenih navika.
Veličina porcije ili obroka je takođe vrlo važna. Ako vaše dijete ne voli povrće, postepeno pokušavajte da povećavate količinu obroka u njegovoj porciji, a smanjujte količinu nutritivno siromašnije hrane. Način na koji će voće i povrće izgledati na tanjiru utiče na vjerovatnoću da će ih djeca probati. Jedno istraživanje pokazalo je da su djeca jela više voća kada je bilo u nekom zanimljivom obliku u odnosu na obično isječeno voće.
Evo još nekoliko korisnih tehnika:
Budite pozitivan uzor tako što ćete jesti različite vrste voća i povrća.
Osigurajte raznovrsne nutritivno bogate namirnice kao što su voće i povrće za svoju djecu
Odredite vrijeme obroka i jedite zajedno kao porodica.
Ako dijete ne prihvata određene hranjive namirnice, pokušajte nekoliko puta da mu ih ponudite, dok ih ne prihvati.
Dopustite djeci da sami odrede kada su gladni i siti.
Pohvalite djecu i/ ili ponudite nagradu koja nije hrana, poput naljepnica, kada jedu voće i povrće ili kada probaju novu hranu.
Umjereno ograničavajte unos određene hrane i edukujte djecu da sve namirnice i hrana mogu biti dio pravilne prehrane u pravim količinama.
Podstičite, ali ne vršite pritisak na djecu da jedu voće i povrće.
Ponudite veće porcije povrća ili poslužite povrće kao predjelo.
Učinite da voće i povrće bude vizualno primamljivo.
Izvor: Ljepotaizdravlje.ba
