1. Šta ima novo u životu Dragana Marinkovića Mace, s obzirom da nisi čovjek od skandala?
– Šta ima novo u životu svakog građanina Balkana, borim se sa vjetrenjačama, pokušavaš opstati u ovom opštem skladu ne sklada i biti uzoran roditelj, sin, muž prijatelj, borba je neiscrpna i stalna, novo je da se pomoliš Bogu svako jutro kad ustaneš normalan, živ i zdrav, piše “Ekskluziva“.
2. Kako si zadovoljan pjesmom Kornjačice, za nepunih mjesec dana ima nešto manje od pola miliona pregleda na YouTube.
– Zadovoljan, prezadovoljan, nije to moj fah, volim ući u studio i snimiti neku dobru pjesmu koja je autentična, drugačija, i koja je onako, pitka, dobra, lijepo je to.
3. Neobična pjesma kao i “Golf dvica“ koju si snimio sa Aldinom, da li u budućnosti možemo očekivati slične projekte?
– Moguće je, kad imam vremena, sjedio sam sa Harisom Berkovićem, zamolio me nešto da radimo, fin dečko, vaspitan, neobično za većinu ljudi iz tog miljea. Kad mi bude gušt, kad je nešto dobro počastim se time, kao što se počastim dobrom predstavom ili dobro ulogom.
4. Nažalost, ovakve kvalitetne pjesme nemaju milione ali se kod kulturne publike mnogo cijene, mnogi plaćaju basnosnovne iznose za preglede i turbo folk pjesme koje žive jednu godinu a onda ih zaborave, kakvo mišljenje imaš o ovim stvarima?
– Da je zlo, kako na muzičkoj sceni tako u bilo kojem drugom obliku stvaralaštva, avioni, kamioni, to slušaju klinci koji nemaju ni zvanje, ni znanje ni edukacije, ni mozga, sprženi mozak pa oni to kontaju, ja to ne kontam, meni je to zlo. Ima dobrih pjesama, gdje imaš emocije, ovo zlo neko koje propagiraju neke budale koje su izoperisane, koje ruše, kao Instagram ili nešto. Neka djeca, sve je danas postalo onako, najblaže rečeno, nepristojno, smeće, treš, fuj, pih, kaka.
5. Gdje god da se pojaviš sa suprugom Jovanom izazoveš veliku pažnju, kako napreduje brak, možemo li uskoro očekivati “malog Marinkovića“?
– Mali Marinković svakako, velika želja u našem domu, radimo na tome (kroz osmijeh navodi Maca), u principu, Jelena je moćna žena i prija mi u svakom pogledu, a to što izaziva pozitivnu i ogromnu pažnju kod medija i bilo gdje da se pojavimo to je ono što imponuje svakom zdravom i normalnom muškarcu, prelijepo nam je i to je ono što nam je najbitnije u životu.
6. Stigneš li pratiti Zadrugu ili Parove, ko ti je favorit, da li je bilo poziva da učestvuješ u nekom rijalitiju s obzirom da znamo kako si držao svim gledateljima pažnju prilikom učešća u Farmi, Velikom bratu itd.?
– Ne pratim ja to, niti me interesuje, naravno da su me zvali i nudili nepristojne cifre, nisam otišao na sastanak nijedan, ne mislim da treba da budem više dio toga. Više od 7 godina ima da sam bio na Farmi. Tad je bilo nekih ljudi, to je imalo nekog smisla. Bilo je ljudi koji su imali CV, sad je to ko glomerat, kur*va, neke ptice nikad ne polete, neke kur*e nikad nisu stalete i tako nekih budala. Glomerat bez mozga imalo, plastike i kondoma i bez mozgovića.
7. Sljedeće godine u martu puniš 50 godina, na šta si najviše ponosan u životu?
– Ponosan sam na to što sam otac dvoje predivne djece, što sam dobar prijatelj, suprug, otac i sin i što sam slobodan čovjek, ne zavisim ni od koga, Bogu dragom hvala što je sve to tako, ali jedan ozbiljan rad i trud. Želim svima svako dobro u životu.
8. Ima li nešto što ti je ostalo kao neostvarena želja?
– Svaki normalni čovjek ima sijaset želja i ciljeva, čim dođem do ispunjenja nekog cilja, odmah dodam sebi 10 novih. To je lijepo, normalno. Ali ne ostaje na tome, želju pretvaram u cilj i onda idem ka tome. Nisam makijavelista ali borim se za ispunjenje svakog svog cilja.
9. Poznat si kao neko ko je bez dlake na jeziku, kakvo mišljenje imaš o današnjem načinu života, niko ne može bez mobitela, knjige su postale inventar sa prašinom, omladina je sve zatupljenija, gdje ovo sve vodi?
– Neobrazovani su, šta ćeš ti tu, ali ne svi, nedavno sam se selio, dva sjajna momka koja studiraju rade selidbe, radoholik sam, odgojen sam tako da radim, stvaram, da se ne stidim i ne bojim posla, tako odgajam svoju djecu, mislim da je do roditelja mnogo, zatim generalno do socio-kulturološke situacije kod nas na brdovitom Balkanu gdje se glorifikuju razne bedastoće tako da se toj dičurliji ispira mozak, žalosno je to, ozbiljno žalostno, ozbiljno smo postalo dekadentno društvo. Mi smo na margini svjetskih dešavanja. Sve je postalo estrada, odrastamo uz budale koje ti prezentuju neke stvari kojih bi se svaki normalan čovjek postidio. Jednom rječju, žalosno, u šta omladina odrasta. Vremena se mijenjaju, ali nema potrebe da idoli budu neke sekrecije, Karleuše, Lukasi i ostali koji nemaju sve ukupno 2 razreda škole.
10. Tvoja prva ljubav je pozorište i gluma, šta je aktuelno trenutno na tome polju, predstava “Sunce tuđeg neba“ se svidila publici, da li je u planu nova predstava?
– Već dva mjeseca radim na novom tekstu, predstava “Sunce tuđeg neba“ je nedavno proslavilo godišnjicu u Australiji. Predstava s kojom se tek krenulo, uskoro će Američka turnera, u decembru sam u Skandinaviji. To je jedan komad koji interesuje ljude bez obzira da li su otišli ili imaju namjeru da idu ili su ostali. Jedan komad koji je toliko bitan, tačan i drag ljudima.
11. Sljedeća godina je izborna, hoće li se Đevrasim Cvijan ponovo igrati po BiH?
– On je pokraden, on je završio svoje. Đevrasim Cvijan je pokraden. Mi smo društvo koje je neobrazovano. Sijaset ljudi ne zna koliko su 2 i 2. Jedina nada su neki novi klinci koji će zahvaljujući svom obrazovanju prestati da mrze da ubiju ono što ubija Balkan a to su predrasude i lažni moral. Treba još vremena da ti klinci odrastu. Ti biraš svoj boljitak, misli ako glasa za nekoga misli da će ujutro biti pun frižider. Ljudi su pobrkali stvari. Tako oko izbora nemaju pojma zašto glasaju i kako. Ja nisam ono Enis Bešlagić, “glasnogovornik naroda“, ja da sam političar ja bi mu šamarčinu opalio jer svi ti političari su demokratski izabrani, i ja njima skidam kapu, svaka čast, a to nešto ti prema njima imati takve govore i onda poslije kukati, te laži, fejk, šatro nema posla. Ja se iskreno nadam da će Balkan procvjetati, ja sam balkanofil, volim ljude na ovim prostorima, tu vrstu autentičnosti, iskrenosti, mislim da smo mi u principu dobri ljudi, ali nam malo fali da budemo nezavisni kao što je nekad bila Yuga. nisam ja ni komunista ni titoista. Iste pjesme slušamo, smijemo se istim vicevima, govorimo istim jezikom, malo nam fali da budemo sjajni i da odje*emo sve ove europljane.
