Ustvari, studija je utvrdila da je većina sudionika koji se pretežno hrane biljnom hranom, vegetarijanci i vegani, konzumirala više procesirane hrane i zaslađenih napitaka, i vjerovatnije je da će dobiti srčanu bolest ili umrijeti tokom višegodišnjeg perioda trajanja studije nego ljudi koji izbjegavaju procesiranu hranu, pa čak ako to značilo i umjereno uzimanje mesnih obroka. Neke prijašnje studije su zaključile da su ljudi koji su se prebacili na vegetarijansku hranu, boljeg kardiovaskularnog zdravlja.
Predsjednik Bill Clinton postao je vegan zbog problema sa srcem, a poznato je kako je volio hamburger iz McDonaldsa. Uglavnom sve su studije sklone tome da sve vrste prehrane bazirane na biljkama stavljaju u istu grupu. No stvar je malo kompliciranija. Razlika između različite kvalitete biljne hrane – Studije o vegetarijanskoj i veganskoj prehrani ne prave razliku između različite kvalitete biljne hrane – kaže postdoktorantica s Harvard T.H.Chan School of Public Health, Ambika Satija.
Određena biljna hrana, kao cjelovito zrnje, voće i povrće povezana je s manjim rizikom za dijabetes tipa II i kardiovaskularne bolesti. Ali druga biljna hrana, naročito ako ne uključuje sezonsko povrće, povezana je s većim rizikom. Koristeći medicinske podatke oko 200 hiljada ljudi, naučnici su formirali tri grupe sudionika i pratili kod koje će se grupe tokom godina razvijati rizici kardiovaskularnih bolesti.
Pokazalo se da su ljudi koji su jeli zdravu biljnu hranu, a umjereno uključili i životinjsku hranu, imali manje šanse da umru zbog bolesnog srca nego oni koji su jeli procesiranu biljnu hranu, a bili isključivo vegetarijanci ili vegani. Studija ohrabruje u smislu da kaže ne trebate sasvim izbaciti hranu životinjskog porijekla da bi imali koristi za zdravlje srca. Već umjereno izbjegavanje životinjske hrane može smanjiti rizik srčanih bolesti.
A takav način prehrane je ljudima lakše i usvojiti nego ekstremne promjene. Rezultati studije nisu izgovor da počnete neumjereno jesti crveno meso. Samo ukazuju da se oni koji jedu hranu životinjskog porijekla moraju fokusirati na to da im prehrana bude zdrava, a unos mesa minimalan. Zdravlje srca nije jedini razlog da izbjegavamo hamburgere. Ljudi koje brine njihov doprinos klimatskim promjenama mogu drastično smanjiti emisiju ugljičnog dioksida reduciranjem konzumacije mesa.
Studija je veliki podsjetnik da ne moramo svi biti vegani da bi činili dobro našem srcu i planeti. Fokusiranje na neprocesirano povrće uz malo mesa i životinjskih proizvoda mogao bi biti održiviji plan prehrane prilagođen životnom stilu današnjice. .
