Ovaj psiholog tvrdi da psihološki faktori mogu utjecati na to koliko ćete jesti i vjeruje da glad nastaje u mozgu u istoj mjeri u kojoj nastaje u želucu.
Znanstvenici Sveučilišta u Liverpoolu proučavali su ljude koji pate od anterogradne amnezije i otkrili da oni i dalje imaju senzorno sjećanje na hranu koju su jeli iako nemaju svjesnu uspomenu na nju.
Iako ovaj pristup možda neće djelovati kod svakoga zdravog pamćenja, Robinson kaže da je većinu ispitanika koji su se prisjetili što su pojeli prije to potaknulo da kasnije pojedu manje.
Isto tako, oni koje su ometali u razmišljanju o hrani koju su već pojeli tijekom dana osjećali su da trebaju pojesti više.
Naša imaginacija čak nam i pomaže u tome. Naime, znanstveni tim iz Pennsylvanije otkrio je da vizualiziranje naše želje, u svim detaljima, može prevariti um da je zapravo već jeo – što smanjuje želju i stvarni unos hrane.
Robinson trenutačno radi na razvoju aplikacije koja bi mogla korisnike podsjetiti na prethodne obroke u danu.
No, kaže da su za potvrdu njegovih nalaza potrebna opširnija klinička testiranja koja bi dokazala jesu li “memorijski trikovi” uistinu učinkoviti u borbi protiv pretilosti.
Također ga zabrinjava i potencijalni zamor cijele procedure – pogotovo ako bi netko prije svakog obroka neprestano slušao što je sve već pojeo tog dana.
IZVOR: METRO-PORTAL.RTL.HR
