internet (foto:cure.ba)
‘In response to the new Facebook guidelines I hereby declare that my copyright is attached to all of my personal details…’, početak je statusa kojeg ste proteklih sedmica mogli vidjeti barem kod pola vaših prijatelja na Facebooku.
Riječ je, naravno, o još jednom u nizu lažnjaka kojih smo se ove godine nagledali. Ne samo na društvenim mrežama, već svuda po internetu, prenosi tportal.
Uostalom, što reći nakon što je krajem tjedna policija objavila priopćenje u kojem poziva građane da ne nasjedaju na ‘nigerijsko pismo’, jedan od prvih hoaxa na internetu u kojem vas ‘nepoznat netko’ moli da mu pomognete prebaciti nekoliko milijuna dolara na siguran račun u Europu i zauzvrat dobivate postotak te velike svote. Pismo u pravilu stiže iz neke od afričkih zemalja, a počelo je s Nigerijom, pa je tako nastalo i ime za ovu prijevaru.
U početku su mnogi, dok je internet bio još jedna prilična nepoznanica nasjedali na ovu bogatu ponudu, a na kraju bi ostali bez svega što su imali na bankovnim računima.
Međutim, očito da i danas, nakon više od dvadeset godina od kada je prvo nigerijsko pismo poslano u cyber svijet, još uvijek postoje oni koji se polakome za lakom zaradom, iako se već nebrojeno puta pisalo i govorilo o ovoj prijevari, koja je jedna od najraširenijih u povijesti interneta.
Prema nekim procjenama svakog tjedna se na internetu pojavi do nekoliko stotina hoaxa i sigurno je da nećete vidjeti baš svaki, ali širom svijeta na njih ‘padaju’ milijuni ljudi.
Hoax (lažnjak, prijevara) je, u stvari, izmišljena ili lažna informacija, poruka ili slika koji se zahvaljujući internetu velikom brzinom širi po cijelom svijetu, a čiji su autori u najboljem slučaju dokoni tinejdžeri, koji to rade iz dosade.
Razlog zbog kojeg su toliko rašireni i što većina ljudi još uvijek nasjeda na takve lažnjake jest taj što puno korisnika interneta čim vidi neku fotografiju ili neku objavu automatski vjeruju da je to istina.
Ne treba zaboraviti da ljudi još uvijek uredno proslijeđuju mejlove koji počinju sa: ‘Pošalji ovo deset svojih prijatelja u roku sat vremena. Jedna prijateljica je ignorirala ovu poruku i nakon sedam dana joj se dogodilo nešto strašno.’
Među njih spadaju i lažne informacije o smrti neke poznate osobe i tu se najbolje vidi kako ljudi bez ikakve provjere prenose takvu informaciju dalje.
Na društvenim su mrežama ove godine ‘pokopani’ Jackie Chan, Morgan Freeman, Paris Hitlon, Adam Sandler te još neki glumci i pjevači.
Odjednom su se na Twitteru i Facebooku pojavili statusi ‘RIP Morgan Freeman’, ostali korisnici su to kopirali i ‘šerali’ i tako je nastala vijest da je Morgan Freeman umro, što se na, svu sreću, pokazalo totalnom budalaštinom.
Prije nekih mjesec dana na internetu se pojavila vijest da je Justin Bieber obolio od raka, te su pozvani fanovi da obriju glave u znak podrške. Ne treba posebno isticati koliko ih je to zaista učinilo.
Osim ako nije riječ o nekoj benignoj šali – poput one od prije desetak godina kada je ljudima na mejl stigla obavijest da Bill Gates testira beta verziju nekog softvera, te da mu samo treba odgovoriti na mejl, a Gates zauzvrat plaća milijune svakome tko se javi – hoaxi nastaju i tako da netko naprosto izmisli neku vijest i plasira se tako da izgleda kao da je prava.
Najbolji primjer uspješnog hoaxa u ovoj godini bila je lažna fotografija New Yorka kada je pogođen uraganom Sandy. Iznad Kipa slobode vidjelo se nebo i tornado uz patetični potpis pod sliku: ‘Priroda je tako moćna i kobna, a opet tako predivna.’
Fotografija se u roku nekoliko minuta proširila po internetu, a nevjerojatno je da su je objavile čak i novine. Dan poslije se vidjelo da je fotografija zapravo napravljena iz jedne scene filma ‘2012’. Netko se naprosto igrao u Photoshopu i napravio atraktivnu fotografiju koju je svatko svakome proslijedio mejlom ili preko društvenih mreža i tako je na kraju završila i u novinama.
Već nekoliko godina za redom se pojavljuje hoax sa slikom iz filma ‘Povratak u budućnost’ na kojoj je datum kada bi se Michael J. Fox trebao vratiti kući. Iako je već prije nekoliko godina upozoreno da je datum u filmu 21. listopad 2015. svake godine netko uspije povući za nos milijune korisnika. Ove godine je datum na fotografiji bio 27. lipanj.
Većina hoaxa je ustvari kopija nekog starog hoaxa ili zaboravljenog hoaxa koji ‘izroni’ na površinu svakih nekoliko godina.
Blamažu po društvenim mrežama ili zbog proslijeđivanja besmislenih mejlova i vijesti možete vrlo jednostavno izbjeći provjerom na nekoliko sajtova na kojima ćete dobiti točnu informaciju je li nešto hoax ili ne.
Prije nego idući put stavite nešto tog tipa na Twitter ili Facebook, ne bi bilo loše da provjerite autentičnost na nekoj od ovih stranica:
Scambusters
Hoaxbusters
Snopes
Internethoaxes
cure.ba
