Iako svjesni njene važnosti, prema koži se često neodgovorno ponašamo, zaboravljajući da ovaj organ sve pamti. Koliko god nam sunčanje ili boravak na suncu bio ugodan nikada ne smijemo zaboraviti da upravo zbog pretjeranog izlaganja UV zrakama naš organizam izlažemo opasnosti, pišu Zdraviji.
Stručnjaci navode kako naša koža pamti sve. Kako smo se od najranijeg djetinjstva prema njoj ophodili, pamti svako sunčanje, crvenilo, opekotinu…To je razlog zašto nam koža prerano i ubrzano stari ili zašto se javljaju neki mnogo ozbiljniji zdravstveni problemi s kožom.
Lijepa koža je nešto za čim svi žude, međutim da bi koža bila lijepa i zdrava o njoj se moramo brinuti tokom cijele godine. Koža je organ koji je najviše izložen djelovanju kako pozitivnih tako i negativnih uslova. Posebno u ljetnom periodu kada je intezivnije izlaganje suncu odnosno ultraviolentnim zrakama koje kod nekritičnog izlaganja mogu da izazovu veliki broj štetnih posljedica po kožu, kaže dr. Faruk Alendar specijalista dermatovenerolog.
“Jedna od prvih stvari koja rezultira negativnim djelovanjem ultravioletnih zraka je prerano nefiziološko starenje kože. Zbog visoke temperature i zbog toga što je naša koža organ za termoregulaciju dolazi do isušivanja pogotovo ako ne pazimo na dovoljan unos tečnosti. Dolazi do povećanog stvaranja bora što mi zovemo nefiziološkim ili preranim starenjem kože. Druga stvar koja je vrlo bitna je da na koži uslijed tog nekritičnog pojačanog dugotrajnog izlaganja UV zrakama dolazi do stvaranja solarnih ili sunčanih keratoza koje većina ljudi podrazumijevaju ili svrstavaju u staračke keratoze. Međutim to nisu staračke nego solarne keratoze.
Dalje pogubnije stvari za ljudski organizam a posebno za kožu je javljanje karcinoma kože koje mi zovemo epitelioima kože ili bazocelularnim epiteliomima. Oni se javljaju u 6 kliničkih oblika od površnih ili superficijalnih do dubokih ulceroznih ako se na vrijeme ne jave dermatologu i ako se na vrijeme ne saniraju određenim terapijskim metodama.”
Doktor Alendar nas upozorava da pod djelovanjem UV zraka mladeži ili nevusi mogu maligno alterirati i prerasti u maligni melanom koji je najmaligniji tumor ljudskog organizma i koji ukoliko je u razvijenoj fazi, završava letalno ili egzitusom za 6 do 12 mjeseci.
To su razlozi zbog kojih konkretno u ljetnom periodu moramo kožu zaštiti dajući joj dovoljno tekućine, štiteći zaštitnim kremama s visokim faktorima zaštite, pokrivajući kožu laganom odjećom, a posebno je važno zaštiti oči, jer maligni melanom može se pojaviti i na konjuktivi očiju. Ukoliko se to dogodi oko se u većini slučajeva mora vaditi, ističe naš sagovornik.
Koža se ne čuva samo jedno ljeto
U ovisnosti od tipa kože svaki pojedinac mora procijeniti koliko se smije izlagati suncu i sunčanju. Postoji šest tipova kože koji se rangiraju od svijetlog ka tamnom. Ljudi s kožom tipa 1 su ekstremno svijetli i jako lako izgore na suncu, takođe su pod velikim rizikom od melanoma. Ljudi s kožom tipa 6, s druge strane, su ekstremno tamni i najotporniji na UV zrake.
Morate znati da se koža ne čuva jedno ljeto, na kožu moramo kontinuirano paziti, posebno na kožu najmlađih. Ukoliko se izlažete suncu kožu morate zaštiti, ističe Alendar.
“Primjereno je koristiti faktor od 30 do 50. I uz to voditi računa koji je tip kože. Ako je prvi ili drugi tip posebno se zaštiti, isto važi i za kožu s mladežima jer oni mogu da maligno alteriraju, bakrenasta boja koja se javlja nakon izlaganja suncu nije ništa drugo nego jedan tamni omotač koji štiti kožu a nastaje zbog pobuđivanja melanocita na lučenje melanina koji daje tu bakrenu boju. Konstantnim ili ponavljanim izlaganjima UV zrakama melanociti mogu da maligno alteriraju odnosno da se DNK koji se nalazi u malanocitima promijeni i ode u pravcu maligne alteracije te rezultira pojavom ili bazocelarnog karcionom ili malignog melanoma“.
Važno je napomenuti da melanom koji se stvara ne ostaje samo u koži, on iz kože ide u sve organe tako da na sekcijama i obdukcijama bilo srca, pluća, a posebno mozga nalazi melanin koji je rezultat tog nekritičnog, ponavljanog izlaganja UV odnosno sunčevim zrakama, ističe doktor.
U slučaju promjena na koži
Dermatoskopija je brza, efikasna, bezbolna i neinvazivna dijagnostička metoda koja pomaže u razlikovanju zloćudnih (malignih) od dobroćudnih (benignih) pigmentnih promjena na koži. Najčešće se koristi za pregledanje i praćenje mladeža.
Dermatoskopija se uglavnom koristi u svrhu ranog otkrivanja melanoma i praćenje suspektnih promjena.
“Maligni melanom se može javiti i na nepromijenjenoj koži ali koja je nekritički izlagana djelovanju UV zraka. Najkritičnija populacija za pojavljivanje u kasnijim godinama malignog melanoma su djeca koja su više puta „izgorjela“ na suncu. Prema tome posebna pažnja se mora obratiti na djecu i razvijati svijest da se ne smije izlagati suncu u periodu od 11 do 16 sati kada su UV zrake najintenzivnije.”
Zašto se javljaju osipi na koži
Ukoliko se izlaganjem suncu i morskoj vodi na koži pojavi osip riječ je o alergiji ili solarnom dermatitisu. Za svakog je dobro a posebno za osobe kojima se ova pojava događala i ranije da provedu premedikaciju s antihistaminicima uz potporu zaštitnih krema 15-20 dana prije odlaska na more, savjetuje dr. Alendar.
Bez obzira na negativne strane UV zraka doktor podsjeća na važnost sunca jednako kao i vode kao izvora života na našoj planeti. Zbog toga, kaže ne želi nikada reći nemojte se izlagati suncu. Samo vodite računa kada i koliko dugo ostajete na suncu.
“Stalno naglašavam da je jedina efikasna prevencija osteoporoze fizička aktivnost i izlaganje djelovanju sunca. Jer zahvaljujući suncu provitamin D se pretvara u vitamin D za koji se danas smatra da nije samo vitamin nego i hormon koji ima bezbroj drugih važnih funkcija. To je razlog zbog kojeg ne želim biti isključiv”.
Zato prepustite se moru i suncu, ali u pravo vrijeme, jer slana voda i more apsolutno gode koži i organizmu u cijelosti. Nakon kupanja u moru nemojte se tuširati uveče, radije to radite narednog jutra uz obilnu hidrataciju losionima koji će kožu nahraniti prije novog izlaganja slanoj vodi i suncu.
