Srce (foto: cure.ba)
Miokarditisu su skloniji oni sa oslabljenim imunitetom ili oni koji imaju nasljednu sklonost za virusne infekcije srca.
Docent dr Arsen Ristić, kardiolog iz Klinike za kardiologiju Kliničkog centra Srbije, kaže da miokarditisu obično prethodi respiratorna ili gastrointestinalna infekcija:
– Osobe sa oslabljenim imunitetom ili sa većom gustinom receptora za viruse na srcu, mogu da razviju infekciju i kasnije zapaljensku reakciju u srcu.
Tridesetak tzv. kardiotropnih virusa može da izazove miokarditis. Najčešći je parvovirus B 19, najpoznatiji koksaki virusi, ali miokarditis mogu da izazovu i virus gripa, herpes simpleks virus 6, hepatitis C, HIV, citometalovirus, epstajn-bar virus.
Bolest počinje infekcijom na plućima (bronhitis, pneumonija) ili prolivima, malaksalošću, bolovima u mišićima na koje se posle desetak dana nadovežu bolovi u grudima, gušenje, oticanje nogu, aritmije, malaksalost.
– Tegobe koje ima bolesnik, ultrazvučni nalaz pa i pregled srca na magnetnoj rezonanci mogu da ukažu na sumnju da postoji miokarditis – objašnjava dr Ristić. – Jedini način da se dijagnoza tačno postavi je biopsija srčanog mišića (endomiokardna biopsija) koja se uzima u toku kateterizacije srca specijalnim biotomom, obično iz desne ili desne i lijeve komore.
Kod većine osoba kojima se desi miokarditis, virusna infekcija ne dovede ni do kakavih trajnih oštećenja srca. Kao i grip, kada virusna infekcija prođe, prestaje i zapaljenje srčanog mišića i sve tegobe. Manji dio bolesnika razvije poslije miokarditisa dilatativnu kardiomiopatiju (srce se proširi i oslabi), što onda zahtjeva doživotno liječenje, smanjuje sposobnost za fizički napor, kvalitet i dužinu života.
Rijetko, kaže dr Ristić, miokarditis brzo napreduje i za kratko vrijeme može da ubije bolesnika ili zahtjeva mehaničku potporu srcu ili hitnu transplantaciju.
– Miokarditis može da prođe i sa vrlo malo tegoba, probodima u grudima i preskocima u srčanom radu. Jedino što ostane od upale su priraslice između plućne i srčane maramice koje pri novim prehladama, premoru ili promjenama vremena izazivaju probode u grudima, navodi dr Ristić.
U terapiji miokarditisa dokazano pomaže terapija za srčanu slabost ili aritmije ako se one razviju. Antivirusna terapija (interferon) ili imunomodulatorna terapija (imunoglobulini) ispituju se u velikim kliničkim studijama i još se ne koriste rutinski.
– Malobrojni rezultati kliničkih ispitivanja koji ukazuju da imunosupresivna terapija (kortikosteroidi) može biti korisna kod pacijenata koji su imali virusni miokarditis, virus se više ne detektuje, ali se održava zapaljenje i srčana slabost – objašnjava dr Ristić.
Iako bolest ozbiljno zvuči, većina bolesnika, prema riječima našeg sagovornika, nema nikakve ozbiljne posljedice:
– Postoje međutim bolesnici kod kojih se miokarditis ponavlja ili ima hronični i progresivni tok. Osobe koje su već jednom imale miokarditis treba da izbjegavaju zagušljive prostore gdje ima puno prehlađenih ljudi i da se u sezoni vakcinišu protiv virusa gripa.
cure.ba
