Ponekad imate čudan osećaj, kao da vam nešto stvara veliki pritisak na očima i u glavi. Vid vam postaje manje jasan, i sve vam se muti. Imate čudan osećaj u glavi i mislite da ćete ponekad izgubiti svijest, što vas ometa u obavljanju svakodnevnih stvari. Znate da vam je krvini pritisak sasvim u normali, pa ne znate zašto osjećate da su vam je čitava glava naduvena, piše “Espreso“…
Ukoliko ponekad imate osjećaj da vam uz ovaj pritisak koji osjećate u glavi trni vilica i tijelo moguće da patite od migrena. Razlog zašto još uvijek ne osjećate prave simptome migrena je zato što se vjerovatno tek razvija. Trebalo bi da znate da su migrene jako neugodna pojava i da vas mogu oboriti u krevet i na nekoliko dana.
Osim što tokom migrena osobe trpe velike bolove, četo mogu biti praćene i jakim povraćanjem. Uobičajeni lijekovi kod njih nisu djelotvorni, a mnogim osobama blago olakšanje mogu doneti samo injekcije protiv bolova.
Migrene su često nasljedne i od njih pati preko 15 procenata svjetske populacije,češće se javljaju kod žena, ali ni muškarci nisu pošteđeni njih. Obzirom da se radi o sindromu, odnosno skupu simptoma, ne mora da znači da će glavobolja biti jaka, ali može dosegnuti takve razmjere da se ne možete dići iz kreveta.
Migrena se ponekad manifestuje mučninom, povraćanjem, vrtoglavicom, kratkim gubitkom svijesti, umorom, trncima, poremećajima vida, osetljivošću na svjetlost i buku, bolovima u vratu, promjenama raspoloženja i mnogim drugim simptomima. Ranije je često pripisivana samo osjetljivim osobama i umjetnicima, ali se sada zna da od nje mogu patiti svi. Ponekad se može čak pojaviti i kod djece.
Neki simptomi migrena se se često pogrešno pripisuju drugim dijagnozama kao sto su bolesti sinusa, vratne kičme, cirkulacije. Nema jasnog i određenog simptoma za migrenu pa da biste uopšte saznali da bolujete od nje morate uraditi više detaljnijih pregleda, a uvijek bi trebalo da naglasite doktoru ukoliko imate osobe koje već pate od migrena u familiji.
Promjenljivi nivo i odnos hormona takođe igra značajnu ulogu u razvju migrene koja u djetinjstvu češće pogađa dječake nego djevojčice u periodu puberteta, ali i oko dva do tri puta više žene nego muškarce, u srednjem životnom dobu. Sklonost ka napadima migrene je najčešće manja tokom trudnoće.
Iako tačan mehanizam migrene nije poznat, pretpostavlja se da glavnu ulogu u njenom nastanku imaju neurovaskularni poremećaji, odnosno povećana razdražljivost moždane kore i abnormalnu kontrola bola neurona u trigeminalnom jezgru moždanog stabla.
Terapija migrene zasniva se na primjeni analgetika, kao što su ibuprofen i acetaminofen koji treba da otklone glavobolju, antiemetika protiv mučnine i izbjegavanju kontakta sa provocirajućim faktorima koji izazivaju napade. Posebni lijekovi, kao što su triptani ili ergotamini, mogu koristiti oni bolesnici kod kojih ne djeluju standardni anelgetici.
Brojni autori u svojim istraživanjima navode da se migrena češće javlja kod određenog tipa osoba (mada to nije potvrđen), kod posebno inteligentnih, ambicioznih, preosjetljivih, temperamentnih osoba, sa previše obaveza koje nastoje da završe u kratkom roku.
