No ljutnja, cinizam i neprijateljstvo loše utiču i na zdravlje – od krvnog pritiska pa do imunološkog sistema. Najbolji primjer su ljutnja i bijes.
Kad smo okruženi ljudima koji iz nas crpe mentalnu energiju, u tijelu se pokreću okidači za visoki krvni pritisak, stres, anksioznost, glavobolje i lošu cirkulaciju. Istraživanja pokazuju da je izloženost petominutnom bijesu toliko loša i stresna da može pogoršati imunološki sistem na više od šest sati. Svi ovi zdravstveni problemi na kraju mogu dovesti do ozbiljnijih stanja, poput srčanog ili moždanog udara, objašnjava kardiolog Sintia Tajk.
Energetski vampiri isisavaju pozitivnu energiju
Nepovjerenje je takođe pogubno za ljudski organizam. Zdravstveno istraživanje iz 2014. objavljeno u časopisu Neurologija povezuje cinizam s velikim rizikom od dementnosti, dok isti rezultati nisu zabilježeni kod smirenijih i opuštenijih ljudi. Još jedno istraživanje iz 2009. godine bavilo se stanjem čak 100 hiljada žena, a rezultati su zabrinjavajući – sudije koje su bile izrazito cinične imale su velike šanse za srčana oboljenja.
No problem je i u tome što se negativna energija lako širi i preuzima. Što više vremena provodiš s negativnim ljudima, veća je šansa da ćeš postati poput njih, ističe američki psiholog Elani Hatfild i dijeli rezultate svog istraživanja. Otkrila je da vrlo brzo počinjemo oponašati izraze lica, držanje, pa čak i glas prijatelja ili kolega s kojima provodimo najviše vremena.
Tuga troši energiju pluća, a to uzrokuje oticanje i bol u trbuhu
Najvažnije, usvajamo njihovo mentalno stanje. Ljudi su po prirodi empatična bića, pa lako preuzimaju emocije i raspoloženje ljudi koji ih okružuju, pojašnjava Elani Hatfild.
Izloženost bijesu i stresu od samo pet minuta može uzdrmati rad imunološkog sistema u narednih šest sati. Prekomerna radost “guta“ energiju srca te ono postaje suviše opušteno i prestaje raditi punim kapacitetom.
Kad nas preplave zabrinutost i tuga, cijenu će platiti pluća. Tuga troši energiju pluća, a to uzrokuje oticanje i bol u trbuhu. Prekomjerne brige štete želucu, a stres slabi srce i mozak. Prekomjerno “mozganje“ i analiziranje djeluju na slezenu te mogu uzrokovati umor, letargiju i smanjenje koncentracije.
Pretjerano razmišljanje može i zgrčiti probavni sistem te uzrokovati punjenje želuca gasovima i osjećaj nadutosti. Zato se opusti i ne analiziraj.
Pretjerana ljutnja šteti zdravlju jetre. Gnjev pojačava energiju u njima, a kad ona postane “pretesna“, višak energije ljutnje preliva se iz jetre te poput cunamija juri prema glavi. To kao posljedicu može imati visoki krvni pritisak, glavobolju, a u ekstremnim slučajevima i moždani udar.
Jetra i žučni mehur povezani su s ljutnjom, srce i tanko crijevo s radošću, slezena i želudac s prekomjernim razmišljanjem i zabrinutošću, pluća i debelo crijevo s tugom, a bubrezi i bešika povezani su sa strahom. Tjeskoba je emocija prekomjerne zabrinutosti te može uticati na zdravlje pluća i debelog crijeva. Takođe, može uzrokovati da osoba koja je duže osjeća više ne može pravilno koristiti energiju. Posljedice mogu biti kratak dah i upala.
(zdravakrava)
