Podvezivanje ili smanjivanje želuca, želučana premosnica ili ugradnja tzv. balona samo su neke od metoda hirurškog liječenja patološke pretilosti kojima će se u budućnosti, još angažovanije, posvetiti tim tuzlanskih doktora, specijalizovanih za borbu protiv sve raširenije pojave pretjerane debljine, piše “Al Jazeera“…
Svjesni da je pretilost (pretjerana debljina) postala jedan od najvećih zdravstvenih problema i na Zapadnom Balkanu, stručnjaci iz Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla kažu da su spremni pružiti vrhunsku medicinsku uslugu i hirurškim putem pokušati pomoći pacijentima. Na tom putu najviše su im, kako kažu, pomogla usvojena iskustva i preneseno znanje kolega iz Hrvatske.
Uskoro bi Klinika za hirurgiju tuzlanskog kliničkog centra mogla ponijeti i status referalnog centra za liječenje pretilosti u koji bi mogli početi dolaziti ne samo pacijenti iz Bosne i Hercegovine, nego i iz Hrvatske te susjednih država. A da bi posla mogli imati pokazuje podatak Društva za debljinu u Bosni i Hercegovini po kojem u toj državi čak 62 posto stanovnika ima prekomjernu tjelesnu masu.
Zabrinjavajuće djeluje podatak, na koji ukazuju tuzlanski doktori, po kojem je životni vijek 25-godišnjaka s prekomjernom tjelesnom masom kraći za 12 godina od vršnjaka normalne težine. Uz to, doktori upozoravaju i na činjenicu da pretjeranu debljinu, među ostalim, prate i šećerna bolest, povišen krvni tlak, srčani i moždani udar, ali i povišen rizik od malignih oboljenja.
Zbog debljine ugroženo zdravlje
“Zbog povećane tjelesne težine nastaju brojne komplikacije kod pacijenata koje smanjuju kvalitetu života, radnu sposobnost i životni vijek oboljelih”, upozorava dr. Fuad Pašić, voditelj tima tuzlanskih doktora koji posljednjih godina usavršava liječenje pretilosti, te učestvuje u operativnim zahvatima barijatrijske hirurgije (posebne grane koja podrazumijeva hirurško liječenje pretilosti). Izveli su 2011. godine operaciju na pacijentu koji je imao 260 kilograma što je u to vrijeme bio rekord. U međuvremenu su izveli 30-ak operacija kojima nije najvažniji cilj estetska komponenta, koliko očuvanje zdravlja pacijenata.
“Klinika za hirurgiju UKC Tuzla je trenutno jedina ustanova u Bosni i Hercegovini koja se bavi barijatrijskom hirurgijom patološke pretilosti i koja konzistentno i koherentno kroz program cijeloživotnog učenja provodi ovaj program”, ukazuje Pašić.
Podsjeća kako je kroz saradnju i transfer znanja sa zagrebačkim Kliničkim bolničkim centrom “Sestre milosrdnice” osmišljen program, čiji su autori pokojni dr. Dešo Mešić i njegovi saradnici. Zbog prerane smrti, priča, Mešić nije doživio ni jedan barijatrijski hirurški zahvat, no tim je očito dobro pripremio kroz dugogodišnji trening i edukaciju.
“Dosadašnji rezultati nam daju za pravo da možemo biti siguran partner u prijeoperacijskoj obradi, hirurškom liječenju i postoperacijskom praćenju pretilih pacijenata. Liječili smo i operisali pacijente ne samo iz BiH, nego i SAD-a, Crne Gore, Hrvatske itd. Uskoro ćemo nadležnima uputiti aplikaciju da UKC Tuzla bude proglašen referalnim centrom za liječenje debljine u BiH. Potpuno ispunjavamo vrlo rigorozne uslove koje ima Ministarstvo zdravstva Federacije BiH”, najavljuje Pašić.
Zahvat i do 4.000 eura
Tuzlaci tvrde kako sve ono što su postigli ne bi bilo moguće bez pomoći i prenošenja velikog znanja i bogatog iskustva dr. Miroslava Bekavca-Bešlina iz KBC “Sestre milosrdnice”. No, ono što je Bosna i Hercegovina dobila, Hrvatska je izgubila – Bekavac-Bešlin ide u penziju, pa bi hrvatski javnozdravstveni sistem mogao ostati bez hirurškog liječenja pretilosti. Međutim, on tvrdi da ima nade.
“Nije jednostavno odlučiti se za rad s pretilim bolesnicima. Jedan austrijski kolega je rekao: ‘Sve je u redu dok dobro ide, a kada loše krene – njihovo se zdravlje ruši kao kuća od karata’. U KBC Rijeka stvoren je tim s kojim usko sarađujem i kolege žele Rijeku pretvoriti u vodeći barijatrijski centar u Hrvatskoj. Imaju sve preduslove i podršku direktora, a Hrvatskoj je dovoljan jedan centar izvrsnosti. Isto vrijedi i za BiH”, kaže Bekavac-Bešlin.
Hvali tuzlanski tim, baš kao što i oni hvale njega. Kaže i da je ponosan što je bio “točkić u razvoju hirurgije pretilosti u BiH“, jer je to jedna od efikasnijih metoda pomoći teškim bolesnicima opterećenim patološkom debljinom. No, sad se postavlja kao problem činjenica da će hrvatski pacijenti na liječenje u Tuzlu, a to bi moglo koštati (procjene govore o troškovima liječenja koji mogu dosegnuti i 4.000 eura).
“O potrebi liječenja hrvatskih pacijenata van granica Hrvatske prepuštam na volju njima samima. Brojni su išli i plaćali za operaciju ugradnje silikonske vrpce u inostranstvu, a operacija se od 2004. godine izvodila u Zagrebu. Nama su dolazili kada im je bilo preskupo plaćati kontrole u inostranstvu. Barijatrijska hirurgija je profitabilna hirurgija koja svugdje donosi zaradu. Žao mi je da to ne vrijedi i za moju domovinu”, kaže Bekavac-Bešlin.
Govori i o problemu prekomjerne debljine u dječjoj i tinejdžerskoj dobi, za koji ukazuje kako nije svojstvena samo mladima u ovim krajevima, nego i drugdje, najviše u SAD-u, odnedavno i u Kini. Ključnim uzrocima smatra slabo kretanje, sjedenje, igrice, gledanje televizora, nezdravu hranu.
I njegov kolega, Pašić smatra kako je “primarna prevencija definitivno ključ rješavanja velikog problema” u što se trebaju uključiti svi – od porodice, medija, školskih i medicinskih ustanova, državnih institucija.
“Svi oni trebaju raditi na promociji zdravog načina života koja se odnosi na balansiranu ishranu i tjelovježbu. Moramo znati da su prijašnji vektori bolesti koji su činili kukci, bakterije i virusi zamijenjeni novima, a to su soli, šećeri i masti”, kaže Pašić.
“Samo zdrava porodica koja se istinski brine za svoju djecu jedini je put prema zdravlju. Fiskultura je nekada bila najomiljeniji predmet. Mora to biti i danas. Odlasci u prirodu, šume, planine, izviđači… Sve smo to imali, a sada niti ne znamo što je to i zašto bi se trebalo tamo ići. Bosna i Hercegovina, kao i Hrvatska još uvijek imaju šansu spasiti svoju mladost. Samo, ko je taj koji će lični interes i pohlepu okrenuti humanosti i brizi za bližnjega? Vidite li ga”, pita na kraju Bekavac-Bešlin.
