"Jesenji sindrom" (Foto: cure.ba)
Ipak, postoji i lijepa vijest: malim izmjenama umnogome možemo da utičemo na kvalitet življenja kad minu ljeti dani i smjene ih kiša, turobni oblaci i umiranje prirode.
Zimska depresija je već počela?!
Iako se naziva „zimskom depresijom“, kontinuirano neraspoloženje je sezonski poremećaj i nastaje kod nekih osoba već sa prvim jesenjim danima, a traje periodično sve do proljeća. Povezana je prije svega sa nedostatkom sunčeve svjetlosti, a zbog čega je to tako još je u domenu istraživanja.
Žene osam puta češće pate od ovog poremećaja nego muškarci, a adolescenti i mladi su najugroženiji. Opšti simptomi su bezvoljnost, nedostatak dobrog sna, apetita, koncentracije…Srećom, za ovaj poremećaj ima leka.
Provedite svakog dana najmanje sat vremena na svežem vazduhu u periodu od 11 do 15 časova, to bi trebalo da pozitivne rezultate. Bavite se umjereno fizičkim aktivnostima, gledajte lagane sadržaje, obratite pažnju na ishranu; jedite namirnice koje neće opteretiti stomak. Ukoliko ste potpuno bezvoljni duže od dvije nedjelje, neophodno je da potražite stručnu pomoć.
Jesen na tanjiru
Da bismo popravili opšte zdravstveno stanje tokom jeseni, posebno je važno da pripazimo na ishranu. Za promjene koje nam se dešavaju u jesen postoji jednostavno objašnjenje: ne hranimo se kako bi trebalo, jer svako godišnje doba ima svoja pravila, piše Smedia.rs.
-Sada se preporučuju kratki postovi na bazi žitarica, povećano konzumiranje kukuruza, soje, sezonskog voća i povrća, a posebno bundeve – kaže nutricionista Mišković. – Ovo je vrijeme kada su posebno osjetljivi pankreas i jetra. Simptomi da su nam ovi organi u disbalansu su nadutost, nedostatak energije, a na psihološkom polju se to ogleda u bezvoljnosti, apatiji, ljutnji… Ako ne volite da grickate sojino zrno, konzumirajte proizvode od soje, sojin sir, mlijeko…
Prirodna medicina kao lijek
Kao prva pomoć za radnim stolom neka vam posluži svjež limun i nana koji će vam radnu sposobnost i koncentraciju povećati čak za polovinu, jer su ove dvije namirnice šampioni u održavanju budnosti mozga.
Konzumiranje obilnije i teže hrane kada je hladno ili na nervnoj bazi uvečer, ili grickanje u toku dana, stvara predispozicije za slabljenje imuniteta. Ovakvo ponašanje za stolom izaziva stvaranje viškova toksičnih materija u organizmu koji služe kao podloga za razmnožavanje parazita, gljivica, virusa, bakterija… A kada organizam pokušava da se očisti putem prehlade, preznojavanjem, kihanjem, visokom temperaturom, mi ga liječimo, nastojeći da zaustavimo te simptome. Na taj način nastaju bronhitis ili alergije.
Sok, pa u šetnju
Prijedlog za zdrav režim ishrane počiva na svježem voću i povrću i sokovima od sveže cijeđenih plodova, čorbama, smanjenom unosu soli, povećanom unosu ribe, prirodnim čajevima. Ne bi trebalo jesti voće i povrće koje je počelo da truli, već ga baciti.
Proces truljenja zahvatio je cijeli plod, iako vi to ne vidite, tako da odstranjivanjem uništenog dijela nećete mnogo postići. I loše sažvakana hrana neće nam koristiti, jer izaziva vrenje i truljenje u crijevima, a ponekad i trovanje. Jedite u miru, bez gledanja televizora, nikako na silu; ne prisiljavajte djecu da jedu jer to na duže staze ubija volju za hranom ili dijete može nekontrolisano jesti u situacijama kada je pod stresom ili bolesno.
Kao posljednji ali ništa manje važan savjet – svi stručnjaci kažu da i tokom jeseni budemo fizički aktivni. Bez obzira na godine, šetajte barem sat vremena svakoga dana. Tako ćete biti u formi, ali i očuvati vitalnost duha i tijela.
cure.ba