Ilustracija (Foto: Cure.ba)
Iako nizak krvni pritisak nije opasan, njegove posljedice, kao što su slabija koncentracija, iscrpljenost i umor, mogu ozbiljno da naruše kvalitet života.
Usprkos brojnim istraživanjima stručnjaka, i dalje nisu tačne poznati uzroci niskog pritiska. Smatra se da najveću ulogu igra genetsko naslijeđe, a vrlo često uzrok može da bude i neuhranjenost. Nizak pritisak može da uzrokuje različita stanja, poput dehidracije, bakterijske infekcije, kardiovaskularnih bolesti, obilnog krvarenja, kao i ovisnost o alkoholu i nikotinu.
Nedostatak energije, brzo zamaranje, vrtoglavice, nesvjestice, slabost, loše pamćenje, malaksalost, bljedilo jesu simptomi niskog krvnog pritiska. Nizak krvni pritisak bez ispoljavanja simptoma ne predstavlja prijetnju za zdravlje. Organizam se adaptira na određeni krvni pritisak, pa je nekim ljudima 90/50 normalan pritisak, a drugima, koji inače imaju povišen, kad pritisak padne na 100/60 ispoljavaju se malaksalost, vrtoglavica, nesvjestica, smanjena energija – simptomi niskog krvnog pritiska.
Ustajanje iz ležečeg ili sjedećeg položaja u stojeći, može dovesti do vrtoglavice (ortostatska hipotenzija). Savjetuje se postepeno ustajanje iz ležečeg položaja da bi se pritisak prilagodio.
Pritisak obara i dug boravak u zatvorenom prostoru, gdje ima puno ljudi, zbog manjka kisika. Ne prija ni dugotrajno stajanje, jer mišići se nogu stežu, a krv u venama sporije vraća prema srcu. Ovo stanje automatski dovodi do pada krvnog pritiska, koji ne samo da pogoršava umor, već može da dovede i do gubitka svijesti.
Da bi hipotenzija mogla pravilno da se prati, prethodno mora da se zna u koju se grupu svrstava.
– Ako je riječ o primarnoj hipotenziji, onda je ona urođena, i kao takva ostaje trajno. Kod ovakvih osoba, osim niskog krvnog pritiska, svi ostali nalazi su uredni. Njihov problem je što često osjećaju umor, mogu da imaju nesvjesticu i lako kolabiraju pri većim emotivnim ispadima.
– Postprandijalna hipotenzija se javlja kod određenog broja osoba, i to neposredno nakon obroka. Češća je kod starijih osoba, koje su i inače hipertoničari, a javlja se i kod ljudi sa određenim poremećajima autonomnog nervnog sistema. Osobe koje upadaju u ovakva stanja treba da vode računa i da antihipertenzive ne uzimaju prije jela. Nakon obroka obavezno treba da prilegnu, savjetuju ljekari.
cure.ba
