Madeži (Foto: Cure.ba)
Ljeto samo što nije završilo, što znači da završava i sezona sunčanja i izlaganju tijela jakim sunčanim zrakama koje mogu itekako utjecati ne samo na ljepotu, nego i zdravlje naše kože.
Jedan od najgorih scenarija kao posljedica dugotrajnog izlaganja suncu može biti rak kože, koji se može javiti u nekoliko različitih vrsta, a to su melanom, bazocelularni karcinom, te planocelularni karcinom. Oni najčešće počinju vrlo bezazleno, s vrlo malim promjenama na koži, koje većina ljudi u prvi mah zanemaruju, ako ih uopće i primijete.
Najčešće se radi o neobičnim izraslinama na koži, te predkanceroznim lezijama, koje još uvijek nisu rak kože, ali mogu se s vremenom pretvoriti u njega. Zbog toga je vrlo važna samokontrola i liječnička kontrola kožnih izraslina, kako bi se na vrijeme uklonila potencijalna opasnost od razvoja raka kože. Također, danas se rak kože u ranom stadiju otkrivanja liječi vrlo uspješno.
Povjerite svoje madeže na vama dostupnim mjestima, a mjesta koja ne vidite neka pregleda netko od članova vaše obitelji.
Solarna keratoza (Aktinička keratoza)
Radi se lezijama kože koje nastaju zbog prevelikog izlaganja suncu, a najčešće se javljaju na području glave, vrata, ruku ali i drugim dijelovima tijela. Mogu biti rani znak raka kože, ali je vrlo teško za reći, hoće li ovaj oblik nastaviti razvijati i postati kancerogen. Dobra vijest da većina tih ružnih krastavih lezija je bezopasna, ali liječnici najčešće preporučuju tretmane za sprečavanje razvoja stanica raka.
Aktinički heilitis
Radi se o jednom od oblika aktiničke keratoze, te se radi također od predkanceroznom stanju, a najčešće se javlja na donjoj usni. Indikator je neprestana krastavost i/ili grubost kože donje usne. Kao dodatni simptom može se javiti nateknuće donje usne te vrlo izražen rub usne. Ova vrsta keratoze, ako se ne liječi, može se lako razviti vrlo invazivni planocelularni karcinom.
Kožni rogovi
Radi se malim „rogovima“ koji počinju rasti iz različitih mjesta na koži, koji su u biti nakupine keratina (proteina od kojeg su načinjeni nokti). Mogu varirati u veličini, a najčešće se radi o „rogovima“ veličine od nekoliko milimetara, makar mogu izrasti i nešto veći. Kožni rogovi su još jedna podvrsta solarne keratoze, a planocelularni karcinom može se naći u njegovom korijenu. Najčešće se javlja kod starijih osoba koje su tijekom života bile puno izložene suncu.
Što kada je problem – madež?
Običan madež je benigna izraslina melanocitnih stanica kože u kojima se proizvodi melanin, pigment koji daje boju koži. Iako vrlo mali broj madeža se pretvori u stanice raka, madeži se s vremenom mogu pretvoriti u melanom. Normalni madeži mogu biti ravni ili uzdignuti iznad razine kože, a njihova koža je najčešće glatka.
Madeži koji se mogu pretvoriti u melanom najčešće su nepravilnog oblika, najčešće ima nekoliko različitih boja, i veći su od gumice na olovki. Većina madeža se formira mladosti i vrlo je rijetko i čudno da se madež pojavi zrelijoj dobi.
Displastični ili atipični madeži
Atipični madeži ne moraju značiti da imate rak kože, ali se mogu razviti u rak. Možete ih naći na bilo kojem dijelu tijela bez obzira jesu li izložena suncu ili nisu, te mogu biti prilično veliki (šest milimetra i veći), nepravilnog oblika s nazubljenim ili blijedim rubom. Mogu biti ravni ili izbočeni, a površina im može biti glatka ili grublja, te često u sebi imaju pomiješano nekoliko boja, uključujući ružičastu, crvenu, preplanulu i smeđu boju.
Što morate znati kada vršite pregled madeža?
Većina madeža i pjega na tijelu izgledaju slično, no ako imate neki drugačiji madež, s karakteristikama raka kože, potrebno je što prije otići na pregled liječniku opće prakse ili dermatologu.
Asimetrija
Asimetrija znači da jedna polovica madeža ne sliči drugoj polovici. Normalni madeži su simetrični. Kada provjeravate svoje madeže i pjege povucite zamišljenu kroz sredinu i usporedite dvije polovice. Ako ne izgledaju isto, preporučamo što skoriji pregled kod dermatologa.
Boja
Madež koji nema istu boju kroz cijeli madež ili u sebi ima ružičastu, crvenu, bijelu, plavu, crnu, smeđu ili preplanulu boju je sumnjiv. Madež koji ima nekoliko boja u sebi, obavezno provjerite kod dermatologa.
Promjer
Svaki madež je sumnjiv ako ima promjer veći od gumice na olovci.
Rub
Ako je rub madeža nazubljen, zamagljen ili neravnomjeran, neka ga provjeri dermatolog. Melanomne lezije česoi imaju nejednake rubove.
Rast
Ako se madež povećava na bilo koji način, smanjuje, mijenja boju, počinje svrbjeti ili krvariti, potrebno ga je provjeriti. Melanomne lezije često povećavaju veličinu i brzo rastu.
cure.ba
