mozak (foto:cure.ba)
– Zamor mozga pojavljuje se zbog straha od informacija: psiha jednostavno ne voli biti zatrpana – objašnjava psihologinja dr. Joanne Cantor. Iako ljudi vole imati više izbora kad odlučuju, ako su suočeni s previše mogućnosti, manje su zadovoljni odlukama, kao i konačnim izborom, ističe.
Još gore “koči” mozak ako mora aktivno odlučivati, a ne samo pasivno “pohvatati konce”. Od ljudi kojima su u trgovini ponudili šest različitih vrsta marmelada slatki je namaz na kraju kupilo oko trideset posto ispitanika.
Ali u grupi kojoj su ponudili čak 24 različita okusa, tek je tri posto ljudi kupilo jednu od marmelada. Osim toga, radna je memorija ograničena.
– Dugoročno pamćenje može primiti neograničenu količinu informacija, ali u jednom danu možemo se kvalitetno koncentrirati samo na sedam novosti te se za radnog dana gasi oko 19 sati – kaže dr. Joanne Cantor. Na primjer, telefonski brojevi lakše se pamte ako su grupirani po tri ili četiri znamenke. Psiholozi ističu nekoliko trikova za rasterećenje mozga i kreativnost.
Multitasking produžuje zadatke za 30 posto
Mozak je “dizajniran” za trenutačno koncentriranje na jedan zadatak. Ljudi koji su rješavali više stvari istodobno radili su 30 posto dulje i dvostruko više griješili od onih koji su zadatke rješavali jedan za drugim.
Nakon odmora bolje se pamti
Ljudi puno lakše uče u međusobno povezanim cjelinama između kojih su pauze. Zatrpavaju li mozak informacijama, bez pauze pamtit će lošije. Mozgu je potrebno određeno vrijeme da preradi informacije prije no što ih počne upotrebljavati, kaže dr. Canto.
Mozak je jak, ali ne voli žonglirati
Iako je kapacitet dugoročnog paćenja neograničen, trenutačni fokus može istodobno “žonglirati” s mnogo informacija. Primjerice, nove je telefonske brojeve stoga nužno odmah zapisati. U protivnome će ih većina ljudi trenutačno zaboraviti.
Ko mnogo radi, mnogo i griješi
Ljudi često misle da su produktivniji ako barataju s više stvari istodobno, tvrde stručnjaci. No istraživanja su pokazala upravo suprotno – multitasking znatno narušava radnu učinkovitost.
Zbog interneta izgubljeni u svijet
Zastrašujuća preplavljenost informacijama kod ljudi uzrokuje stres, pogubljenost, zaboravnost, zasićenost, umor i znatno smanjenu radnu sposobnost, upozoravaju stručnjaci.
Na kompjuteru se radi samo 45 minuta
Kako biste šumu internet informacija okrenuli u svoju korist, odlučite što vam je najvažnije i najpotrebnije te ograničite “surfanje”, savjetuju stručnjaci.
U moru internetskih stranica koncentrirajte se na provjerene informacije. No osim prikupljanja bitnih podataka, također ih je važno organizirati po kriterijima prema kojima najlakše radite. Podatke raspoređujte u posebne mape u računalu. Svaku novu mapu dopišite na popis koji će vam pomoći da vodite evidenciju i lakše se snađete u radnim materijalima. Izbjegavajte skakanje s teme na temu. Nastojte se oduprijeti informacijama koje zvuče zanimljivo, ali vam nisu važne jer će vam skrenuti pozornost s bitnoga. Zabavi se uvijek možete vratiti tijekom pauze. Ako ste umorni, a prisiljavate se na rad, bolje je da prošetate ili porazgovarate s kolegom. Nakon kratka predaha misli će vam biti bistrije i staloženije te ćete lakše raditi. Mozak može 45 minuta biti usredotočen na rad na računalu, a stručnjaci predlažu nakon toga i desetak minuta odmora.
Ako je zaista bitno, prespavajte pa odlučite, piše 24sata.
Ako ste radili cijeli dan, ne raspravljajte o problemu i ne odlučujte nakon 19 sati jer mozak tada sporije radi i skloniji je prihvaćanju sugestija. Ne kaže se uzalud da je jutro pametnije od večeri te tu narodnu mudrost shvatite ozbiljno.
cure.ba
