Stres (Foto: Cure.ba)
Izađite u šetnju. Ako se pozabavite nekom fizičkom aktivnošću na otvorenom, bukvalno će se promijeniti i vaš vidik. Zahvaljujući svježem vazduhu ubrzaće vam se puls, a vizuelnom stimulacijom se u organizmu oslobađa endorfin. Ova hemijska supstanca smanjuje bol, izaziva osjećanja prijatnosti i smanjuje stres.
Stimulišite svoja čula nečim prijatnim. Stavite, recimo, neku prelijepu fotografiju sa ljetovanja na svoj radni sto. Studije pokazuju da i samo sjećanje na prijatan doživljaj proizvodi iste prijatne senzacije kao i u vrijeme kad smo taj doživljaj iskusili. Pustite umirujuću muziku ili odaberite laki ritam koji vam podiže nivo energije. Uključite osveživač vazduha u kancelariji. Važno je da svakog mjeseca mijenjate taj stimulans, jer će se, u protivnom, čula navići na njega i planirani efekat izostaje.
Naučite da meditirate, a onda TO I RADITE! Nema nijednog modernog teksta o upravljanju stresom koji ne govori o blagodetima meditacije. Pa ipak, osobe koje pate od stresa uporno ponavljaju kako za meditaciju nemaju vremena.Izbjegnite ovu klasičnu zamku i pronađite pet do deset minuta dnevno. Osjećanje duboke relaksacije nadoknadiće vam svojim efektom sate i sate rada koje ste proveli u grču.
Protegnite se. Napravite najzad tu pauzu i istegnite mišiće. Dok podižete i spuštate ramena, savijate vrat i ispravljate leđa, razmišljajte o mišićima koji pate od slabog protoka krvi dok su nepokretni. To znači da se u njima nagomilavaju otpadni metabolički proizvodi, a nivo kiseonika opada. Sada, dok se protežete, ta krv se istiskuje, a zamjenjuje je svježakrv puna kiseonika. Eto, zato to toliko prija!
Naučite umjetnost nedovršenosti. Ima profesionalaca koji žive od pisanja, a svakog dana ostavljaju jednu nezavršenu rečenicu. Već u prvom trenutku sljedećeg radnog dana, imaju utisak kao da su nešto započeli i uradili. Smatra se da oni ljudi koji dobro kontrolišu svoj stres mogu da ostave posao nezavršen i da ga, osvježeni, završe sutradan.
Planirajte da NE uradite sve najbolje što možete. Američka književnica Nataša Josefovic, autorka knjige “Uradite to bolje” smatra da “nije sve vrijedno toga da bude urađeno najbolje”. Ukoliko suzbijete potrebu za perfekcijom u svemu, oslobodićete energiju koja vam je potrebna da uradite perfektno nešto što to stvarno zaslužuje.
Podijelite zadatke prema prioritetima. Ukoliko ne napravite jasnu listu prioriteta, osjetićete pritisak da na sve zahtjeveodgovorite istog trenutka. U jednoj od najpopularnijih tehnika upravljanja vremenom koristi se kvadrant sa poljima označenim kao “važno i hitno”, “važno, ali nije hitno”, “nije važno, ali je hitno”, itd. Upravo ova, posljednja kategorija može da vam ukrade najviše vremena. Posvetite se samo onome što je u stvarnoj vezi s vašim ciljevima.
Budite posvećeni. Osobe koje su duboko odane – bilo svojoj porodici ili religiji ili nekom cilju – uglavnom su otporne na stres, tvrde naučnici. Naravno, da biste se nečemu posvetili, prava jednačina je: određene aktivnosti u vezi s temom kojoj ste posvećeni, i to sprovođene u dužem vremenskom periodu. Mada se čini da je vrijeme ono što vam sada najviše nedostaje, ako budete bolje upravljali stresom, uskoro ćete imati i više slobodnog vremena.
Smijte se. Nije riječ samo o intuitivnom znanju da se od smijeha ljudi osjećaju bolje. Nekoliko istraživanja sprovedenih u posljednjih deset godina na hospitalizovanim bolesnicima koji su gledali komedije dokazalo je da smijeh ima blagotvorno dejstvo kako na imuni sistem tako i na sposobnost organizma da se bori sa stresom.
Težite ravnoteži i pozitivnom stresu. Da, postoji i pozitivan stres, koji doživljavamo kad nam je nešto zanimljivo, novo, izazovno i uzbudljivo. Takav stres može da poboljša rad našeg imunog sistema. Od negativnog stresa oporavićemo se lakše ako održavamo ravnotežu između posla i razonode, brige o sebi i brige o drugima, aktivnosti i odmora. Prvo se, dakle, pozabavite sopstvenom reakcijom na stres, a onda i samim uzročnicima stresa.
cure.ba
