Stariji ljudi ( Foto: Cure.ba )
Savjesnost
U knjizi iz 2012. The Longevity Project, koja se poziva na niz istraživanja provedenih u posljednjih 80 godina, autori Howard S. Friedman i R. Martin Leslie uočili su vezu između savjesnog postupanja i dugog životnog vijeka.
‘I kad je mjerena u djetinjstvu i u odrasloj dobi, savjesnost je bila najbolji pokazatelj dugog života’, navode autori u knjizi. ‘Mlade odrasle osobe koje su bile štedljive, uporne, orijentirane na detalje i odgovorne živjele su najdulje.’
Zapravo je riječ o razumnijim osobama. A razumni ljudi žive duže. Prema tvrdnjama autora, ova grupa je sklonija brinuti se za svoje zdravlje i izbjegavati rizike. Oni razvijaju i zdravije međuljudske odnose, bilo romantične, prijateljske ili s kolegama na poslu.
Često se smijete
U studiji objavljenoj prošlog svibnja istraživači s Albert Einstein College of Medicine and Yeshiva istaknuli su nekoliko crta osobnosti povezanih s duljim životnim vijekom. Sklonost smijanju jedna je od važnijih.
‘Kad sam počeo raditi sa stogodišnjacima, mislio sam da ćemo dokazati da su preživjeli toliko dugo djelomično i zato jer su zli i opaki’, rekao je voditelj istraživanja dr. Nir Barzilai.
‘Ali kad smo ocijenili osobnosti tih 243 stogodišnjaka, otkrili smo kvalitete koje jasno odražavaju pozitivan stav prema životu’, zaključio je.
Društvena povezanost
Za ovaj faktor su zaslužni i obitelj i prijatelji. Naime, studija iz 2010. objavljena u časopisu PLoS Medicine otkriva da čvrste društvene veze mogu povećati izglede za preživljavanje za čak 50 posto.
Stručnjaci Brigham Young Universityja i Sveučilišta Sjeverne Karoline u Chapel Hillu ocjenjivali su 148 studija te zaključili: ‘Druge često uzimamo zdravo za gotovo, mi smo kao ribe koje ne primijete vodu. Ta stalna interakcija nije samo korisna za psihu, nego vrlo izravno utječe i na naše fizičko zdravlje.’
Optimizam
Ista studija iz 2012., koja je identificirala smijeh kao faktor dugovječnosti, također je pokazala da optimizam može produžiti život. Od 243 stogodišnjaka uključenih u istraživanje, najviše ih je imalo optimističan i ležeran pogled na život.
‘Neki dokazi pokazuju da se osobnost možete promijeniti u dobi između 70. i 100. godine, tako da ne znam jesu li naši stogodišnjaci bili takvi tijekom čitavog vijeka. Ipak, naši rezultati pokazuju da stogodišnjaci dijele određene osobine i da genetski utemeljeni aspekti osobnosti mogu igrati važnu ulogu u postizanju dobrog zdravlja i iznimne dugovječnosti’, pojasnio je dr. Nir Barzilai.
Osjećaj sreće
Ne brinite, budite sretni i živjet ćete duže. Studija koja je prošle godine u objavljena časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences pokazala je da stariji ljudi koji se osjećaju sretnima imaju za 35 posto smanjen rizik od smrti tijekom sljedećih pet godina. Istraživači su pet godina pratili više od 3.000 ljudi koji su ocjenjivali osjećaj osobne sreće tijekom dana.
‘Bio sam malo iznenađen da je subjektivni osjećaj sreće imao toliko jak utjecaj, čak i među ljudima koji su imali kronične bolesti’, rekao je autor studije Andrew Steptoe, profesor na University College, London.
Ekstrovertiranost
Studija objavljena u časopisu Journal of American Geriatrics Society pokazuje da je ekstrovertiranost bitan faktor dugovječnosti.
‘Niska razina neurotičnosti i veća otvorenost rezultirat će zdravstvenim koristima’, kaže autor studije dr. Thomas Pearl. ‘Naprimjer ljudi koji nemaju neurotične crte mogu reagirati na stresne situacije bolje od onih koji su neurotični. Istovremeno, otvorenost prema drugima je povezana s uspostavljanjem prijateljstva i brigom o sebi.’
Žene koje imaju mirniji duh i njeguju ugodnu komunikaciju su također postigle dobre rezultate.
cure.ba
