Foto:arhiva
Loša fizička kondicija svrstava se odmah iza pušenja kao vodeći faktor rizika za prijevremenu smrt, pokazalo je istraživanje. Analizirajući gotovo 800 muškaraca srednje životne dobi, švedski naučnici su otkrili da svako mjerljivo povećanje fizičke aktivnosti smanjuje rizik smrtnosti.
– Tjelesna vježba u srednjim godinama je od velikog značaja kako bi se smanjio nivo smrtnosti za nekoliko decenija – rekao je autor studije Per Ladenvall, istraživač u Odjelu za molekularnu i kliničku medicinu na Univerzitetu u Geteborgu.
Prema njemu, pušenje je bio faktor rizika koji je najviše povezivan sa smrtnošću.
– Bili smo iznenađeni da je učinak fizičke aktivnosti izraženiji nego visoki holesterol i visok krvni pritisak – naglasio je Ladenvall.
Srčani problemi, uzrokovani suženim arterijama, također poznato kao ishemijska bolest srca, najčešći je uzrok smrti u svijetu, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.
Koristeći test opterećenja, koji se tradicionalno upotrebljava za dijagnosticiranje ishemijske bolesti srca, autori studije su utvrdili utjecaj fizičke spremnosti na preranu smrt uzrokovanu bilo čim. Oni su također uzeli u obzir faktore rizika kao što su pušenje, visok holesterol i visok krvni pritisak.
Novo istraživanje analiziralo je 792 muškarca rođena 1913. godine. Više od 650 najzdravijih muškaraca radili su test kojim se mjerila maksimalna potrošnja kisika, test naziva VO2 max. Što su veći parametri VO2 max, osoba je fizički spremnija.
Praćenjem muškaraca i korištenjem informacija iz nekoliko testova, istraživači su prikupili podatke o smrtnosti od svih uzroka. Kako bi se utvrdila povezanost VO2 max (fizičke kondicije) i smrti, učesnici studije bili su podijeljeni u tri grupe u rasponu od najnižeg do najvišeg rezultata VO2 max.
Svaki porast VO2 max (fizičke spremnosti) povezan je sa 21 posto manjim rizikom od smrti u životnoj dobi preko 45 godina, čak i nakon usklađivanja drugih faktora rizika kao što su pušenje, krvni pritisak i nivo holesterola.
Američki kardiolozi složili su se sa Ladenvallom da bi dugoročnije istraživanje pojačalo vrijednost dosadašnjih rezultata.
Studija je objavljena u “European Journal of Preventive Cardiology
senzacija.ba